Sabor o najmu stanova; Odbor za Ustav o referendumu

Hrvatski sabor u četvrtak zasjedanje nastavlja raspravom o izmjenama Zakona o najmu stanova, a saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav će odlučivati o slanju Vladi na provjeru broja i vjerodostojnosti potpisa koje je za referendum o otkazivanju Istanbulske konvencije prikupila Građanska inicijativa "Istina o Istanbulskoj".

Izmjenama Zakona o najmu stanova bi se, navodi Vlada, na pravičan način trebao riješiti problem star 20 godina te postići ravnoteža između suprotstavljenih interesa najmodavaca i najmoprimaca.

Vlasnici stanova (najmodavci) dobivaju točan datum kada mogu u potpunosti slobodno raspolagati svojom nekretninom, a do tada im se postupno povećava zaštićena najamnina, smanjujući jaz u odnosu na tržišnu. Taj datum bit će 1. rujna 2023. godine.

Zaštićeni najmoprimci pored pet godina zadržavanja statusa zaštićenog najmoprimca dobivaju i državnu subvenciju pri plaćanju tržišne najamnine nakon isteka postojećeg statusa, u trajanju dodatnih pet godina. Također, imat će prednost pri kupnji ili najmu POS stanova, kao i prednost u subvenciniranim kreditima.

Građanska inicijativa “Istina o Istanbulskoj” prošlog je tjedna Saboru predala potpise prikupljene za referendum o otkazivanje Istanbulske konvencije, a prvi korak je sjednica Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Odbor, prema proceduri, treba Saboru predložiti odluku o slanju potpisa Vladi na provjeru broja i vjerodostojnosti, a ako Vlada utvrdi da je broj potpisa dovoljan, Odbor će ponovno odlučivati treba li pitanje poslati Ustavnom sudu na ocjenu ustavnosti.

U četvrtak će zasjedati i saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na kojem bi trebala biti predstavljena lista kandidata za predsjednika i šest članova Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija. To tijelo ne postoji već više od dvije godine zbog učestalih poništavanja javnih poziva.

Prema dnevnom redu, zadnja točka sutrašnje saborske rasprave trebala bi biti Interpelacija o radu Vlade zbog postupanja vezanih uz najavljenu renacionalizaciju INA-e i privatizacije 25 posto manje jedne dionice HEP-a. Interpelaciju je podnijelo 19 zastupnikaji. Najčešće destinacije su im Irska i Njemačka.