Na Savskom nasipu uskrsnut će uskoro križ s Hipodroma, međutim, Zagrebačka nadbiskupija o tome ništa ne zna, tako barem tvrdi, a zašto preseljenje plaćaju građanke i građani Zagreba, a ne Crkva - niti iz Grada, niti iz Zagrebačke nadbiskupije ne odgovaraju.
VEZANE VIJESTI
Južni nasip Save Obalu Ivana Supeka resit će uskoro divovski križ. Naime, kao što smo nedavno pisali, u tijeku su radovi na njegovu premještanju s obližnjeg Hipodroma za što će građani i građanke Zagreba izdvojiti pozamašnu svotu. Zašto baš građani snose troškove preseljenja križa, a ne Zagrebačka nadbiskupija, zapitali smo i Grad i Nadbiskupiju, a iz Nadbiskupije su na naš upit odgovorili da “Zagrebačka nadbiskupija nema saznanja da je u tijeku postupak preseljenja križa”.
“Nakon posjeta Pape Benedikta XVI., vodstvo Grada Zagreba predložilo je uređenje i postavljanje spomen obilježja na posjet dvojice Papa, svetog Ivana Pavla II. i Benedikta XVI., koji su upravo na Hipodromu za vrijeme svečanih euharistijskih slavlja okupili preko milijun ljudi. Zagrebačka nadbiskupija predložila je tada da se spomenuti križ, koji je korišten za vrijeme euharistijskog slavlja, uklopi u buduće spomen obilježje o kojem se zajednički razgovaralo ali bez postizanja konačnog dogovora. Nakon toga nije bilo više govora o tome pitanju”, kažu u Nadbiskupiji.
“Vjerujemo da će Grad Zagreb, koji je dvojicu Papa sv. Ivana Pavla II i Benedikta XVI. uvrstio u svoje počasne građane uručivši im simbolično ključeve Grada, znati dostojno obilježiti mjesto dva povijesna susreta Hrvata s Petrovim nasljednicima, događaja koji su dali nemjerljiv doprinos promociji naše Metropole u Svijetu”, zaključuje Zagrebačka nadbiskupija ne dajući ni slova, ni brojke kao odgovor na pitanje zašto Crkva ako već ne plaća za premještanje križa barem ne sudjeluje u troškovima.
O tome šute i u Gradu, naime, pročelnik Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Dinko Bilić na naše pitanje zašto preseljenje križa plaćaju građanke i građani Zagreba, a ne Crkva, odnosno Nadbiskupija umjesto odgovora podsjeća: “Križ na Hipodromu postavljen je u čast obilježavanja susreta s papom Benediktom XVI. za vrijeme njegovog posjeta Zagrebu. S obzirom na to da je križ u području Hipodroma, građani nemaju mogućnost obilježavanja navedenog događaja te na predmetnoj lokaciji nema mogućnosti za postavljanje cvjetnih aranžmana i svijeća-lampaša. Stoga je križ potrebno izmjestiti na drugu lokaciju kako bi se sačuvalo spomen obilježje te omogućilo građanima obilježavanje susreta s papom Benediktom XVI.”
“Programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Grada Zagreba u 2018. godini planirana su sredstva za izmještanje križa, a navedeni Program je donesen od strane Gradske skupštine Grada Zagreba, na 48. sjednici 20. prosinca 2016. godine”, također podsjeća Bilić i jedino na što nam odgovara jest da se završetak radova na izmještanju križa očekuje u rujnu ove godine.
Na samom nasipu i dalje se zadržava postojeća pješačko-biciklistička staza, a oko same lokacije križa omogućit će se kretanje pješaka uz proširenje na nasipu na novoj lokaciji Križa.
Projekt, podsjetimo, izvodi Zagorjegradnja d.o.o. iz Kraljevca na Sutli, koja je odabrana u postupku otvorene javne nabave prošloga ljeta, i to po ponuđenoj cijeni od 595.250 kuna bez PDV-a, a valja podsjetiti i da je procijenjena vrijednost ovog posla bila 750.000 kuna bez PDV-a, projektant je zagrebačka tvrtka Kontura-Projekt d.o.o., a nadzornik je Mladen Siketić, tvrtka Mlasing d.o.o.
#slider_0
Grad, odnosno građani i građanke Zagreba će na premještanje križa s Hipodroma potrošiti više od pola milijuna kuna dok jedva tristotinjak metara dalje već godinama sanaciju čeka jedan od raspadajućih novozagrebačkih mostova – Most slobode, a u puno boljem stanju nije niti Savski pješački most.
O zaista lošem stanju u kojem se nalaze mostovi s naglaskom na pitanje sigurnosti, a ne estetike pišemo učestalo prateći situaciju na terenu dok vlasti uvijek iznova obećavaju sanaciju pa smo – kad je riječ o pomacima – nakon prošlog teksta primijetili da dijela otpalih blokova s Mosta slobode trenutno više nema na tlu. Rupe i sve ostalo zbog čega Most vapi za sanacijom i dalje su tu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.
