Zastupnici u Saboru raspravljaju o zakonskim prijedlozima za olakšavanje položaja ovršenih i blokiranih građana i oslobođanje oko 326.000 ljudi dužničkog ropstva, odnosno o zakonu o otpisu dugova fizičkim osobama, zakonu o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima i zakonu o stečaju potrošača.
Sva tri zakona, kako je najavljeno iz Vlade, trebala bi smanjiti ukupan broj blokiranih i kontinuirano dovoditi do smanjenja njihova duga.
Sva tri zakona upućena su u Sabor u hitnoj proceduri kako bi što ranije stupila na snagu.
Marić u Saboru predstavlja prijedloge za pomoć blokiranima
“Tražimo rješenja kako bismo pomogli hrvatskim građanima, vodeći računa o zaštiti prava vjerovnika i dužnika. Nemojmo zanemariti prava svih onih građana koji unatoč poteškoćama podmiruju svoje obveze”, rekao je ministar financija Zdravko Marić predstavljajući zakon u Saboru.
Prema zadnjim podacima od 31. svibnja blokirano je 326.379 hrvatskih građana s više od 42 milijarde kuna duga, a najveći broj građana u blokadi je zbog dugova prema telekomunikacijskim kompanijama, dok su najveći iznosi duga prema bankama.
Nakon provedenih analiza i simulacija išli smo čak i malo jače u smislu mogućnosti otpisa u odnosu na ono što je rečeno u samom programu, istaknuo je ministar govoreći o otpisu dugova fizičkim osobama. Naime, od ukupnog broja blokiranih građana 85 posto građana je pod blokadom duže od godinu dana.
Riječ je o više od 844 milijuna glavnice, odnosno pomoći za 153.864 građana, a za 6.672 njih to bi značilo potpunu deblokadu u kojoj su zbog dugova do 10.000 kuna vjerovnicima iz prve skupine (sve državne službe, HRT, HZZO).
“Prijedlog zakona odnosi se na građane koji su bili u blokadi do 31. prosinca 2017. i vrijedi jednokratno. Najbolje bi bilo gađati da stupa na snagu za vikend, kako bi Fina mogla obraditi sve te podatke. Građani praktički ne moraju ništa učiniti u smislu prijave ili odlaska na šaltere Fine”, rekao je Marić.
Prijedlog zakona o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima nema samo jednokratni efekt, pojasnio je Marić. Uspješnost naplate po blokadama duljim od tri godine je 1,19 posto. Jedna od ključnih novosti je da se ograniči trajanje ovrhe samo za fizičke osobe. Danas za izvansudsku ovrhu nema propisanog kraja, pa ona može trajati zauvijek. Ovim zakonom predlažemo da ako se tražbina ne naplati u roku od tri godine, nakon što po toj osnovi nije bilo naplata u posljednjih šest mjeseci, Fina prestaje s izvršavanjem ovrhe, rekao je Marić.
“Ovršenik ni u ovom slučaju neće morati podnositi zahtjev u Finu već do prestanka dolazi automatizmom. Ovaj zakon treba stupiti nakon prvog zakona, a Marić predlaže da i on stupi na snagu za vikend. No, ovim činom dug ne prestaje, moramo biti jasni. Prestaje se s ovrhom jer je postala nemoguća, a ovrhovoditelj može pokrenuti ovrhu na drugom predmetu ovrhe ako procijeni da postoji mogućnost naplate”, pojasnio je Marić.
“Broj ovršenika koji će biti momentalno deblokirani bit će 71.291, a iznos duga smanjit će se za 32 milijarde kuna. Ali to ne znači trajno eliminaciju duga. Fina će i dalje promatrati što se događa”, upozorio je Marić.
Ivan Pernar (Živi zid), kojeg je sinoć saborska straža iznijela iz sabornice, danas je zatražio stanku zbog, kako je rekao, deložacije. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković mu nije to dopustio po Poslovniku, na što mu je Pernar dobacio da mu nije stalo do deložiranih. Jandroković mu je odgovorio da mu je svaka deložirana osoba važna.
Pernar je sazlužio opomenu, a Jandroković mu je potom rekao da se boji da će ga straža opet morati iznijeti iz sabornice. Pernar je nastavio govoriti, a Jandroković ga je pitao želi li da ga straža opet izbaci van: “Ako želite ja ću ih pozvati”.
Pernara je isključio iz rasprave, a Pernar je nastavio pričati i Jandroković je pozvao stražu te je Pernar već drugi dan na rukama saborske straže završio izvan sabornice.
Oporba sasjekla Vladin prijedlog
Pomoć blokiranima pozdravlja i oporba, međutim, postoji problem u zakonu o otpisu dugova, upozorio je SDP-ova savorski zastupnik Peđa Grbin: “Člankom 5 definirali ste da svi građani koji duguju vjerovnicima iz skupine 1 nisu obuhvaćeni zakonom. Ako vam se ovrha provodi na pokretninama, otpis duga nećete dobiti”.
“Prvo se pokreće naplata nad novčanim sredstvima”, odvratio je Marić potvrdivši da je Grbinova primjedba točna.
Reforma ide u pogrešnom smjeru, upozorio je Ivan Vilibor Sinčić iz Žiog zida: “Ti dugovi su planina i od 2011. se gomilaju zbog odvjetničkih ureda, javnih bilježnika …Vi idete naplatiti te dugove tjerajući građane u stečaj”.
Suštinski se neće promijeniti, ovi potezi nisu dovoljni, smatra Mostov Nikola Grmoja.
Prijedlozi za pomoć blokiranima u Saboru
Cilj zakona o otpisu dugova fizičkim osobama je otpustiti dugove do 10.000 kuna građanima koje su blokirali država, jedinice lokalne i područne samouprave ili pravne osobe koje su povezane s njima, poput HEP-a, HRT-a i plinarskih društava.
Zakonom o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima predlaže se obustava ovrhe koja nije naplaćena tri godine, uz dodatni uvjet da u zadnjih šest mjeseci nije bilo nikakve naplate po toj tražbini.
Treća mjera su izmjene Zakona o stečaju potrošača kojima bi se pojednostavio stečajni postupak za građane blokirane dulje od tri godine, kojima glavnica duga ne prelazi 20.000 kuna.
Prema podacima Fine, 31. ožujka blokirani su bili računi više od 325.000 građana s ukupnim dugom od gotovo 43,4 milijarde kuna. U blokadi su bili i računi malo manje od 24.000 poslovnih subjekata, s dugom od gotovo 13 milijardi kuna.
Očekuje se da će se po stupanju tih zakona na snagu broj blokiranih građana smanjiti za više od 80.000, a evidentirani iznos duga za više od 33 milijarde kuna, te da će se dodatno smanjiti broj blokiranih građana i iznos duga.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.
