Gost Novog dana bio je bivši ministar financija Slavko Linić.
Zašto nijedna Vlada do sada nije krenula u ozbiljnu reformu tog sustava – kad ste vi bili ministar financija, što je bilo moguće, a što nemoguće?
Nije dovoljno pet posto izdvajanja u drugi mirovinski stup i neće moći ljudi od toga imati solidnu mirovinu. U mojem mandatu krenuli smo sa smanjenjem zdravstvenoga doprinosa i pokušali povećati plaće, rješenje je da dođe do sedam posto, a da preostali dio ide i u povećanje plaća i povećanje stope za 2. mirovinski stup. Nedostajuća sredstva za zdravstveni sustav treba tražiti u porezu na nekretninama. Jednostavno, bogatiji ljudi trebaju osigurati zdravstvenu zaštitu svih građana Hrvatske. To je bio pokušaj, nakon godinu dana Milanović je od toga odustao, sindikati i poslodavci su rekli da dva posto nije dovoljno, ali to je bio korak.. Nama nedostaje zaposlenih, bez toga jedino povećanje stope je rješenje. Moram reći da sam šokiran i iznenađen jer svi pričaju da ponuđeno rješenje nije prihvatljivo. Vlada je išla s alternativom, izaberite – ili možete uzeti štednju, ili možete uzeti iz prvog stupa i tada uplaćeni iznos ide u proračun. To je mogućnost. Dok god ne shvatimo da trebamo imati 300.000 ljudi više zaposlenih, nećemo imati dovoljno sredstava u mirovinskom fondu. Dodatni porez mora biti porez na nekretnine ili imovinu. Bez takvih reformi, nema izlaza.
Vlada najavljuje rezanje poreznih izdataka – manji PDV i povećane plaće, je li to moguće?
Tih pet posto nitko neće osjetiti jer poduzetnici neće umanjiti svoje cijene, bit će manje u državnom proračunu, veći problemi za održavanje pozitivnoig salda. Od 19 do 20 milijardi po godini će se kretati deficit. Uvođenje međustope ili nulte stope bi osjetili. Jasno je da ne treba dirati PDV, idemo na stopu zdravstvenog osiguranja i da smanjimo presiju na plaće.
Koliko je moguće zaista smanjti porez na plaće ili na dohodak – da 5.000 bude minimalna plaća?
Za ministra financija to reći – to nije opterećenje, to je opterećenje za poslodavca jer nažalost toliko je nekonkurentnost hrvatskog gospodarstva zbog visokih nameta na plaću i teško je očekivati da bi neke grane gospodatrstva to izdržale, Nisam za to da država donosi odluke na teret poslodavac, već da smanjujemo stope zdravstvenog osiguranja i tog trenutka ćete imati miogućnost da se diže plaće. Svako drugo rješenje je pitanje što ćemo učiniti oko većeg broja radnih mjesta.
Treba li smanjiti porezne stope na najviše plaće u RH?
Tu je Vlada u prvom dijelu porezne reforme nešto učinila i imala uspjeh, je li to moguće još i više, vjerujem da jest, ostaje samo pitanje kako ćemo onda financirati jedinice lokalne samouprave. Daljnje povećanje osnovice za oporezivanje da bi mogli imati manje poreze na visoke plaće jest moguće ako nešto promijenimo u reformi lokalne samouprave.
Hoće li Vlada imati podršku da se zaista usvoje predložene mjere?
Pravo rješenje bi bilo povećanje stope, a ako to ne ide, zaposlenim ljudima treba dati izbor, kao što to daje ova nova reforma. Radnik odlučuje, u tom dijelu ne vidim problem. Uvijek ostaje problem psihološke granice – 65 ili 67 godina, ali to je pitanje odnosa sindikata i Vlade. Nama nedostaje radne snage, ja bih rješenje tražio kroz prijevremeno umirovljene ljude – zašto oni ne bi mogli opet raditi? Vratimo umirovljenike – one koji su umirovljeni zbog reformi, privatizacije, bili u vojsci i policiji, vratimo ih u rad, da imaju manje doprinose i da imaju pravo na mirovinu i raditi, a ne da ako netko ide raditi i uzme mu se mirovina.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.