Gost Novog dana bio je član međunarodnog odvjetničkog tima Ivice Todorića Veljko Tomanović.
VEZANE VIJESTI
Što ovih dana namjerava međunarodni odvjetrnički tim Ivice Todorića, osporavate li formalno pravno dananšpje ročište i odluku o nagodbi?
Naš je stav da do ovoga nije ni smjelo doći na ovaj način i to je jasno iz podneska koji su članovi našeg tima u RH uputili Sudu jer formalno uvjeti nisu ispunjeni jer je nagodbu izradilo tijelo koje nije legitiman predstavnik kreditora u ovom slučaju, to je prvenstveno jedan od razloga, a drugi je da imamo ispravljenu nagodbu koaj je dosta nespretno ispravljena i trebao bi rok za glasanje biti odložen da se svi upoznaju s izmjenama u brojkama ubačenim naknadno u nagodbu. Tu su i drugi elementi – materijalni nedostaci u nagodbi i zašto je ona pravno neodrživa i neće opstati, da li danas ili do 10. srpnja … Stav našeg tima je da ova nagodba neće u ovoj formi opstati.
Namjeravate li i na samom ročištu osporiti nagodbu i kakav je stav Ivice Todorića prema današnjem ročištu?
On je od samog početka ovog procesa ukazivao na niz nezakonitosti i smatra da ej njegova dužnost kao vlasnika da ukaže na nepravne radnje i on će ustrajati na tome. Što se tiče tima. on će imati svoje predstavnike danas na ročištu i pokušat ćemo ukazai na manjkavosti i propuste i sve ono što se čini u diskriminaciji vjerovnika i privilegiranju nekih drugih vejrovnika te nejasne cifre, niz je i drugih problema u dokumentaciji i garancije te osporene tražbine i da zaokružimo priču – ovaj dokument ima više problema nego što ih ustvari potencijalno rješava i u takvoj formi je nešto što danas moramo osporiti. Hoće li za to biti prilike, vidjet ćemo.
Postoji li mogućnost da ne dođe do izglasavanja Agrokor, da se to već danas odgodi?
Na to utječe puno stvari, medijska scena je rekla da to nešto što je očekivano, a stav mog klijenta je da očekivano može biti i protuzakonito kada je cijela jedna politička struktura usmjerena prema tom cilju. Naš je stav da kada bi gledali samo pravo i služili se samo njime, ova nagodba mora pasti i to već danas, ali hoće li se to dogoditi iz formalnopravnih prazloga to ćemo tek vidjeti. Mi smo predali sudu zahtjev o svim manjkavostima i sud je ključni akter. Ovo glasanje je tek međukorak, mi smatramo da je sud najvažnija institucija u ovom procesu i nasuprot marginalizaciji prisutnoj u medijima i tome da ga se prikaže samo kao ovjerivača smatramo da ima težak posao – da u jednom izuzetno kratkom razdoblju ispita više od 7.000 stranica koje je dobio i onih koje nije dobio, kao ni modela i da provjeri točnost modela. Što će se događati, vidjet ćemo. Rok 10. srpnja je rok za izvanrednu upravu i Vladu, za sutkinju ne postoji rok – ona ima potpuno pravo da ispituje tu nagodbu onoliko koliko joj njezina sudska etika dozvoljava.
Smatra li sebe Ivica Todorić i dalje formalnim vlasnikom Agrokora i/li će izglasavanje nagodbe i formalno značiti da je izgubio vlasništvo?
S aspekta međunarodnog prava naš je stav da je do de facto nacionalizacije došlo već prošle godine u travnju i tada su suštinski ovlasti vlasniku oduzete, na papiru je dalje vlasnik, ali taj papir ne znači ništa jer su mu oduzeta vlasnička prava. Formalno u slučaju da dođe do provođenja nagodbe formalno dolazi do brisanja vlasničke strukture, ali s aspekta prava i kad je riječ o potencijalnim tužbama ključan je mjesec travanj lani i cijeli proces koji je vođen u proteklih 15 mjeseci.
Kako komentirate poteze izvanredne uprave i izvanrednog pobvjerenika Fabrisa Peruška oko samog modela nagodbe i činjenicu da su mnogi upozoravali na nedostatke stečajnog prava te činjenicu današnjeg osporavanja jednog dijela tražbina koje nije riješeno, hoće li danas 67 posto onih koji će prihvatiti nagodbu?
Vidimo da je i danas to otvorena brojka. Sve vrijeme imamo kao da je nagodba gotova, kroz medije, i te su izjave jako često dolazile od svih političkih aktera. Ne znamo što će se danas dogoditi, no to je manje bitno. Sud je najbitniji i da nagodba u sebi ne sadrži ono što treba, a sadrži ono što ne treba. Spomenuli ste model – ne vidimo ga, imamo samo paušalne brojke, a ne što uprava misli i što je njihov stav i efekt toga modela, koji je manjkav prema nama i smatramo da ne može bit prihvaćen i da nije u skladu s onim što stečajno pravo nalaže, a napomenuli ste i opravdanja da nije bilo zakonskog okvira u RH koji je bio potreban, ali ne bih ulazio u to pitanje, to je pitanje za moje hrvatske kolege, kada za posebne slučajeve donosite posebne zakone, tada postoje i posebna i eklatantna kršenja ljudskih prava.
Koliko se postupaka u ovom trenutku vodi pred međunarodnim sudovima, a koje je pokrenuo Todorić?
Jedan velik broj predmeta, prije svega međunarodnih, spreman je već nekoliko mjeseci da krene i tu je cijeli tim međunarodni izradio plan i strategiju i spreman je krenuti, a cijelo vrijeme je Ivica Todorić bio taj koji je i svih ovih mjeseci želio dok god vjeruje da će doći do pravedne nagodbe i da se cijeli proces vrati u pravne okvire , dakle, bio taj koji ne želi ići protiv svoje države. Ako se proces ovako nastavi, do tužbi će doći i ne samo od našeg tima, nego i od drugih zainteresiranih strana. U svakom slučaju – bit će velik broj tužbi, smatramo, ako se ovaj proces ovako provede.
Može li Todorić uopće sudjelovati u procesu s obzirom na to da ima status bjegunca i osporava li i dalje tu odluku?
U pravu nemate status bjegunca, imate pretpostavku nevinosti, koja mora važiti i za Ivicu Todorića, on smatra da su njegova prava ograničena, mi osporavamo i dalje i u tom smislu je jasno da će se boriti protiv onoga što smatramo da su neosnovane optužbe. Možemo i kao slučajnost gledati, a ovo je samo jedan od slučajeva kada država uplete prste u nešto što je privatno vlasništvo i mora se naći i neko opravdanje. Vidjet ćemo što se dogoditi. On nije bjegunac, samo je iskoristio garancije koje mu pruža međunarodna konvencija, da otputuje, prijavi adresu i javno se pokaže u zemlji u kojoj smatra da ima vladavine prava i da nema političkog uplitanja, on brani svoje vlasništvo i upozorava na nezakonitosti od kojih se brani.
Kada govorimo o političkim pritiscima, smatrate li da oni postoje u Hrvatskoj i kad je riječ o nagodbi i gdje je njihov izvor?
Ne bih komentirao gdje je izvor političkih pritisaka, ali dovoljno je pogledati medije u Hrvatskoj i da je to jasna poruka sudu što mora uraditi, govorim o nagodbi – imate situaciju gdje se dnevno koriste sugestije, nepremijereni utjecaji očekujući da se postupi kakve su želje trenutne strukture, strah je da se to u potpunosti ogleda i u ostalim postupcima. Da se u jednoj državi EU politika, koliko god bio interes, toliko spominje i upliće i ima toliko sastanaka vezano uz Agrokor da se toliko potencira što treba učiniti, smatramo da je to dio pravne nekulture i da će to biti dodatak tužbama protiv RH ako dođe do njih.
Današnja nagodba – sportska dvorana kao sudnica i mobilna aplikacija za glasanje – ima li tu nekih stvari koje bi također mogle biti sporne oko nagodbe?
Ne bih ni to u ovom trenutku komentirao, ima važnijih stvari, toliko je jakih argumenata zašto je nagodba nedorživa i formalno neusklađena s pravnim propisima da ne bih komentirao je li ovo prikladan način glasanja. U svakom slučaju, najvažniji korak je onaj Suda gdje očekujemo i nadamo se da Sud ima vremena prije svega, a mislimo da je to u ovom trenutku nemoguće i da se ispita sve na što su sve zainteresirane strane i nezadovoljni nagodbom ukazali, sve materijalne nedostatke ovoga dokumenta koji je ubrzano pripremljen i gdje je jedini argument brzina i nespretan pokušaj izlaska države iz onoga što smatramo nacionalizacijom jedne kompanije.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
