Vrhovni sud umanjio je kaznu Draganu Vasiljkoviću zbog ratnog zločina nad hrvatskim vojnicima i civilima s 15 na jedinstvenu pravomoćnu kaznu od 13,5 godina zatvora.

U pravomoćnoj presudi od 12. lipnja, koja je u petak objavljena na internetskoj stranici Vrhovnog suda, stoji da je djelomično prihvaćena Vasiljkovićeva žalba. Za prve dvije točke optužnice izrečene su mu kazne od po sedam godina zatvora, što je objedinjeno u jedinstvenu kaznu od 13 godina i šest mjeseci.

U ostalim dijelovima Vrhovni sud potvrdio je prvostupanjsku presudu koju je splitski Županijski sud objavio 26. rujna prošle godine.

Vasiljković je osuđen zbog ratnog zločina u kninskoj tvrđavi i pri napadu na Glinu, dok je zbog nedostatka dokaza na splitskom sudu oslobođen optužbe da je naredio ubojstvo dvojice nepoznatih zarobljenih hrvatskih vojnika u veljači 1993. u Bruškoj kraj Benkovca.

Tijekom suđenja je dokazano da je Vasiljković kao zapovjednik Jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih srpskih postrojbi, odnosno zapovjednik Nastavnog centra za obuku pripadnika specijalnih postrojbi Alfa, postupao protivno odredbama Ženevske konvencije. Tako je tijekom lipnja i srpnja 1991. u zatvoru na kninskoj tvrđavi mučio, zlostavljao i usmrćivao zarobljene pripadnike hrvatske vojske i policije.

Isto tako je i tijekom srpnja 1991. godine u Glini, u dogovoru sa zapovjednikom tenkovske jedinice JNA, izradio plan napada na tamošnju policijsku postaju te prigradsko naselje Jukinac, sela Gornji i Donji Viduševac, a potom i njihovo zauzimanje. Za vrijeme napada oštećeni su i uništeni civilni objekti, stanovništvo natjerano na bijeg, pljačkana imovina, te ubijeni i ranjeni civili od kojih i jedan strani novinar.

Vasiljković, koji ima srpsko i australsko državljanstvo, uhićen je prije 12 godina u Australiji gdje je živio pod lažnim imenom i bio trener golfa. U srpnju 2015. izručen je Hrvatskoj. Od početka je negirao kaznena djela koja su mu se stavljala na teret i tvrdio da su svjedoci lažno iskazivali.