Vujčić o euru, rastu kamatnih stopa, Vladi, Agrokoru ...

Što ste radili ovih tjedan dana dok ste čekali novi mandat?

Imao sam više posla nego što sam očekivao, nezaposlenost nije bila tako besposlena za mene u biti, bio je to tjedan u kojem se događalo puno toga oko novog rukovodstva tako da nisam imalo dojam da sam tjedan proveo kao nezaposlen iako je to bio prvi tjedan da sam stvarno bio kao nezaposlen u životu.

Kakav je osjećaj biti nezaposlen?

U mom slučaju bio sam i po 10 sati u nekom angažmanu tako da nisam ni osjetio.

Lobirali ste za svoje viceguvernere, zamjenicu?

Nisam lobirao, u principu ja sam sve razgovore koje sam imao obavio već prije tako da sam se bavio drugim stvarima administrativno.

Jeste li razmišljali o nekom planu B ako vam ne potvrde mandat?

Naravno, tada bih tražio drugi posao, dosta brzo se to i dogodilo.

Kako komentirate da ste izabrani u drugi manadat i tako u posljednji trenutak, koliko je to bilo korektno?

Nije to na koncu ispalo problematično jer je tih tjedan dana moj zamjenik Relja Matić imao pravo potpisa, bio bi problem da se to nije dogodilo sada u petak jer bi tada centralna banka ostala bez nekoga tko bi imao pravo potpisa.

Ali ipak loša je poruka - niste vi prvi dužnosnik čije se imenovanje obavlja u zadnji tren?

Generalno govoreći, mislim da bi bilo dobro, idealno, da se na funkciju guvernera nekoga imenuje dva ili tri mjeseca unaprijed, da znaju akteri na financijskim tržištima što se događa i zbog tranzicijskog razdoblja. Što se tiče ovoga izbora sada, to nije problem jer postoji kontinuiitet, ali ako ga nema - onda je sasvim sigurno bolje da se to napravi ranije.

Kako komentirate to da se govori kako premijer ima veliko povjerenje u vas oko uvođenja eura?

Mislim da i ono što smo do sada radili bi trebalo biti isto tako dobra referenca. U HNB-u sam od 2000.-ih na rukovodećim položajima, dva smo puta uspjeli jako dobro izvući zemlju iz većih problema - 2008. i sada s Agrokorom - i održati stabilnost financijskog sustava. Što se tiče uvođenja eura, to je nešto što je glavni cilj ovoga mandata koji sam sada dobio i ja vjerujem da sam stvarno dobro pozicioniran da kreiram politike i strategiju za uvođenje eura, no treba znati da to nije stvar samo HNB-a, nego i cijele zemlje, odnosno Vlade, to radimo zajedno.

U javnosti je dosta iznenađujuće odjeknula vijest o izboru vaše zamjenice Sandre Švaljek - ona ima iskustva, bila je u Savjetu HNB-a, koliko ste vi na to utjecali ili koliko je ona politički izbor nekih drugih aktera?

Rekao bih da ona sasvim sigurno ne bi trebala biti nikakvo iznenađenje s obzirom na to da je bila i godinama u Ekonomskom institutu i ravnateljica te da je provela 13 godina u Savjetu HNB-a. Dobro je upoznata sa svim temama kojima se bavimo, a onda je otišla u politiku - no o tome morate nju pitati, oko politike - to je bio njezin izbor u tom trenutku, sada se očito vraća u profesionalne vode.

No koliki je bio vaš utjecaj na njezin izbor?

Meni je to bilo vrlo drago čuti.

Bili ste u prvom mandatu izabrani u vrijeme SDP-ove Vlade, međutim, u Saboru je SDP bio suzdržan - Branko Grčić kaže da se politika HNB-a kroji na nekim drugim mjestima, kako to komentirate?

Ma to znači da uopće ne poznaje kako HNB funkcionira - nema se gdje krojiti nego u HNB-u, ja mislim da to svi znaju jako dobro.

Grčić kaže da ste možda prebliski bankarskim centrima moći i da bi HNB trebao biti kontrolor, a ne njegovati tako bliske odnose s bankama.

U zemlji u kojoj je prosječna kapitalna adekvatnost banaka 23,5 posto reći tako nešto znači ne razumijevati što znači stvarna regulacija bankarskog sustava i što HNB radi. Kada bi to bilo istina, tada bi vjerojatno kapitalska adekvatnost bankarskog sustava bila bitno niža nego što je sada jer bi to bankama puno više odgovaralo, ne bismo imali dinamičko rezerviranje za loše plasmane u Hrvatskoj protiv čega su banke također bile za vrijeme dok je Grčić bio potpredsjednik Vlade. Prema tome, ja bih rekao da on to prilično dobro zna.

Poznata vam je situacija iz mandata SDP-ove Vlade vezano uz konverziju švicaraca i da vam se zamjera da tada HNB nije dao pomoć ondašnjem ministru financija i da ste pokušali odvratiti od tog plana - je li to točno?

Ne, to uopće nije točno. HNB je bila cijelo vrijeme i to nije tajna najaktivnija u analizi situacije, procjeni scenarija i nuđenju različitih mogućnosti rješavanja toga problema.

Niste se protivili tadašnjoj Lalovčevoj ideji konverzije?

Rekli smo da postoje različiti načini i modeli rješavanja tog problema, neki su bili rano uvedeni, neki su kasnije napravljeni, a isto tako smo upozorili na moguće rizike pojedinih modela.

Primijenjeni model je očito prošao dobro.

Jest, prošao je dobro. No onaj rizik na koji smo upozoravali, a taj je tužba, arbitraža, se realizirala.

Zbog odluke Visokog trgovačkog suda oko švicaraca banke bi, navode neke procjene, mogle izgubiti i do 15 milijardi kuna ako se građani odluče na tužbe. Bi li to moglo ugroziti stabilnost bankarskog sustava?

Jako jako teško je procjenjivati koliko bi to moglo biti. Najprije treba vidjeti kako će postupati potrošači i kako će suditi sudovi po tim tužbama i tek onda će se moći raditi nekakva procjena iznosa. Ja bih rekao da kakav god on bio, on ne može ugroziti stabilnost bankovnog sustava upravo zbog onoga što sam prije rekao - da mi tražimo banke da imaju puno više kapitala nego što ga imaju u drugim zemljama, a to znači da je prinos na taj kapital za banke onda niži. Dioničari time možda nisu sretni, ali Hrvatska treba biti sretna jer ima stabilan bankovni sustav. Tako da te priče da se te politike kroje negdje drugdje je kaj god.

Vaši kritičari iz Živog zida i Mosta stalno vam spočitavaju da ste netransparentni, da je HNB država u državi.

Trebalo bi znati što to znači, teško je komentirati nešto što nema sadržaja. HNB je ako je uspoređujete s drugim centralnim bankama, njih 28 u Europi primjerice, efikasna u smislu troškova i svoje veličine. Mi smo neovisni, središnje banke su neovisne od politike.

Spominje se revizija, izvukla se ova priča oko 2,5 milijarde kuna, HNB je već odgovorio.

To je kaj god isto. Imate reviziju koju obavlja vanjski revizor i Sabor dobiva izvješće revizora o reviziji poslovanja HNB-a, prema tome - to postoji. U smislu državne revizije mi smo također rekli da nemamo ništa protiv ako je u okviru onoga što dopuštaju europske smjernice što se tiče neovisnosti centralne banke i onoga što mi obavljamo.

Je li bila državna revizija ikada u HNB-u?

Ne, mijenja se Zakon o Državnom uredu za reviziju pa će imati tu mogućnost. Što se tiče ovih 2,5 milijarde kuna, to je potpuno nepoznavanje načina kako se formira bilanca središnje banke i žalosno je da jedan profesor to ne razumije. Radi se o revalorizaciji vrijednosti međunarodnih pričuva koje se revaloriziraju na zadnji dan godine po računovodstvenim standardima i budući da su te rezerve u euru ili u dolaru ovisno o tome gdje je tečaj na zadnji dan godine - tu se kunska vrijednost iskazuje tih pričuva koja može biti 2,5 milijarde kuna veća ili manja ako primjerice dolar ode gore 10 ili 15 posto, ali mi uvijek imamo isto dolara ili eura tako da to nema veze, to je smiješno uopće da se u Hrvatskoj takve stvari mogu na takav način plasirati, to pokazuje vrlo nizak stupanj razumijevanja i profesionalne kompetencije općenito.

Što će vam biti u fokusu u novom šestogodišnjem mandatu osim uvođenja eura?

Nastavit ćemo u svakom slučaju s ovakvom politikom koju smo vodili do sada, euro treba biti rezultat na koncu svega toga, mi ćemo održavati prvenstveno stabilnost cijena i stabilnost financijskog sustava što smo do sada radili, posredni naš cilj je kao što uvijek objašnjavamo naš tečaj jer je Hrvatska vrlo mala otvorena zemlja i zbog toga što je izuzetno euroizirana - većina štednje u Hrvatskoj je i dalje u eurima, isto tako većina kredita - izloženosti - i kućanstava i poduzeća i države u euru - 150 posto našeg BDP-a je dug koji je indeksiran u euru, vezan za euro što znači da promjena tečaja do 10 posto recimo nadolje, deprecijacije kune bi značilo povećanje duga za 15 posto BDP-a. Stabilnost tečaja, financijskog sustava i cijena - to je sve povezano. Uz to podupiremo gospodarsku politiku djelujući kontraciklički - kad smo imali vrlo brz rast BDP-a sa snažnim kreditnim rastom, mi smo kočili, smanjivali kreditni rast; kad smo imali recesiju, radili smo upravo suprotno, vrlo ekspanzivnu monetarnu politiku smo vodili, mi smo kreirali više od 30 milijardi kuna viška likvidnosti u bankovnom sustavu što je dovelo do snažnog pada kamatnih stopa, mi sad imamo povijesno najniže kamatne stope, budući da gospodarstvo raste, ali mi vjerujemo da bi trebalo rasti i brže, onda ćemo mi takvu monetarnu politiku održavati sve dok ostali uvjeti to dozvoljavaju - prvenstveno to znači stabilnost tečaja, financijskog sustava i cijena . Nakon toga dolazi ulazak u eurozonu - tu će prvi korak biti ulaženje u tečajni mehanizam.

No tu ne postoje jasni kriteriji - čini mi se da od 2005. godine nijedna država nije ušla u tečajni mehanizam, koje su tu moguće zamke u sljedećem razdoblju?

Da, od 2005. godine nitko nije ušao, ali imamo primjer sada od ovoga tjedna da je Bugarska podnijela zahtjev za ulazak u tečajni mehanizam i eurozona je de facto dala jednu šprancu za budući tretman ulaska u tečajni mehanizam gdje će se zahtijevati od zemlje da uđe u takozvanu "usku suradnju" - "close-cooperation" - s Europskom unijom, odnosno s eurozonom, odnosno s bankarskom unijom i da zemlja isti dan kad ulazi u tečajni mehanizam, ulazi i u bankarsku uniju. Uz to da su određene neke prethodne radnje koje zemlja treba učiniti - u ovom slučaju za Bugarsku, tako će biti vjerojatno i za Hrvatsku.

Koje su to radnje?

To će biti individualno, o tome trebamo razgovarati. Mislim da ćemo u devetom mjesecu već odmah nakon godišnjih odmora početi razgovarati o tome i to je velik posao.

Pitanje je kako će tada izgledati eurozona?

To jest pitanje, ona sama se jako mijenja, prošla je mnoge promjene kroz ovu krizu, izgleda danas bitno drugačije nego što je izgledala prije 10 godina i razgovara se o dodatnim promjenama. Nama je bitno da eurozona ojača, želimo ući u nešto što je stabilno.

Kakve prognoze oko BDP-a u sljedeće dvije godine i reformi imate?

Već dvije godine u HNB-u govorimo da smo dosegli neku stopu rasta koja je po nama plafon za ove strukturne uvjete, odnosno ne očekujemo daljnje povećanje stope rasta, ove godine i dalje očekujemo 2,8 posto, ali to je tu negdje oko tri posto. Ulazak u EU i rast snažan izvoza bio je glavni poticaj rasta, sada je došlo do stagnacije, mora se imati na umu da je tok od nas povezano i sa samom situacijom u EU.

Volimo se cijelo vrijeme uspoređivati sa zemljama u okruženju, koje su nekada gledale Hrvatskoj u leđa, a sada mi njima gledamo u leđa - problem je vjerojatno u provođenju strukturnih reformi - kako to vidite i komentirate - ima li potencijala u Vladi da ih provede?

Reforme su upravo te koje mogu omogućiti rast BDP-a tako da omogući brži rast proizvodnosti. Ako gledamo strukturne reforme, mi smo jedno vrijeme analizirali što se događa, onda smo počeli pitati kao HNB poslodavce koje su im najveće prepreke i ankete srednjih i malih poduzeća koje radimo u Hrvatskoj vidimo da im je najveći problem prevelika regularnost tržišta proizvoda, usluga i rada, često kontradiktorne regulacije i regulaciju koju je često vrlo teško pratiti i kažu da im je to veći problem za poslovanje i od poreza i pristupa financiranju. Drugi problem koji se sad pojavio jest nedostatak radne snage i mislim da je to jedna stvar koja će strukturno najznačajnije idućih 10 do 20 godina obilježiti promjene na tržište rada, koje se već vide i koje će se vjerojatno produbljivati u idućim godinama.

U Vladi imamo rješavanje tih problema?

Rješavanje je krenulo ispravno otvaranjem mogućnosti za izdavanje više radnih dozvola za strance što je kratkoročna mjera kojom se pokušava riješiti taj problem, no potrebne su i dugoročne mjere, koje se odnose na obrazovanje, recimo.

Koliko je opasno sve kreirati na osobnoj potrošnji i turizmu?

Turizam - to nije izbor, on je jednostavno sjajna komparativna vrijednost Hrvatske i u njemu se puno toga događa bez posebne državne politike osim potpore i promocije, u nekim bi dijelovima čak rekli - usprkos. Izbor države bi trebao biti da posebno potiče druge industrije i opću investicijsku klimu te će investitori itada moći sami birati gdje će investirati. Ona kod nas nije dobra.

Sve to znamo, no ništa se ne mijenja.

Presporo se mijenja, imamo već 20 godina isti problem. Bilo je nekih reformi tržišta rada, imali smo reformu regulacije radnih usluga, ali ima još posla tu i u državnoj upravi i de facto treba shvatiti - često je, naime, dojam da je Vlada premijer, ministar financija i gospodarstva i ove četiri ekonomske stvari, ali svako ministarstvo ima niz stvari kojima može povećati efikasnost. Jedna stvar je generalno znati, a druga izraditi točnu analizu koje su to točke koje treba raditi. Riječ je o ozbiljnom poslu koji se ne može napraviti preko noći, već ga treba kontinuirano raditi.

Vidite li kod ove Vlade volju?

Neke stvari sam prepoznao, ovu liberalizaciju profesionalnih usluga, reakciju na probleme na tržištu rada, ali treba još puno više.

Konačno je izglasana nagodba oko Agrokora - kakve su vaše projekcije oko utjecaja na BDP?

Sistemski rizik na koji smo upozoravali sada se smanjio, stvar se na neki način prebacila u privatni sektor. Što će oni odlučiti oko toga što i kako dalje s kompanijom, to je sada pitanje dioničara i novog rukovodstva koje će biti izabrano tako da ja to ne bih komentirao. Mislim da će fokus tu biti - dolaze signali od njih da traže izlaz iz toga kasnije kad se poveća vrijednost kako bi mogli nadoknaditi što više onoga što su izgubili.

Kad smo kod Agrokora, Sokol Marić je tužio HNB zbog propusta u slučaju Agrokor.

Kad dobijemo tužbu, vidjet ćemo što u njoj piše, ali ono što smo do sada vidjeli je potpuno neosnovano.

Zašto?

Ne bih komentirao prije nego tužba dođe, pa ćemo onda odgovoriti.

Sokol Marić vam zamjera što kažete da su se oni sami upustili u takav rizik i da je to njihova poslovna pogreška - kriva odluka poslovna.

Pa zar nije?

Koliko je HNB odgovoran upravo oko tih mjenica?

Za što točno?

Da nije upozoravao banke da ne mogu izdavati i poduzeća takve mjenice?

To je zakonom dozvoljeno, oni u tom smislu nisu radili ništa nezakonito. Ono što smo mi radili, mi smo govorili bankama da ne mogu imati izloženost prema Agrokoru više od 25 posto svoga kapitala. Često imate potpuno nerazumijevanje oko toga - prvo, ljudi nisu razumjeli što je to mjenica iako je to prastari financijski instrument, onda su se neki pravili da ne razumiju, a koji su vjerojatno razumjeli, jer im je to bilo zgodno. Nakon toga nisu uopće shvaćali što je uloga HNB-a kao regulatora bankovnog sustava. Banke nisu propale iako je daleko najveća korporacija u zemlji propala, mi smo naš posao savršeno obavili. Neki kažu da nismo upozoravali, nije to posao HNB-a.

Ali vi ste svojedobno izjavili da su svi sve znali.

O mjenicama - da.

I nitko nije ništa poduzeo?

Privatni sektor radi svaki dan tako.

Ali to je dovelo do ovoga što se dogodilo u Agrokoru?

Ne, do ovoga što se dogodilo u Agrokoru dovelo je loše upravljanje kompanijom. Posao je banaka da provjeravaju kakav je klijent. Posao je drugih poduzeća da provjeravaju kakav je onaj s kojim se posluje.

Ali dopustilo se da sve eksplodira.

Upravo to govorim - nije se to dopustilo, da mi nismo radili naš posao - onda bi to eksplodiralo. Imali bismo da kad se srušio Agrokor, da bi povukao za sobom niz banaka što bi bio porezni trošak, što bi dovelo rasta deficita javnog duga, većeg pada BDP-a, a to se nije dogodilo.

No razvio se neki hibridni sustav.

Je, ali on je bio dio malene ukupne zaduženosti Agrokora. Najveći dio zaduženosti Agrokora je bio u inozemstvu. Zašto? Jer smo mi ograničili zaduživanje u Hrvatskoj.

Do kada bi moglo trajati zlatno razdoblje kamatnih stopa?

Kamatne stope u RH ovise o politici HNB-a, ali i o onome što radi centralna europska banka - ako mi odlučimo dizati za uvjete kreditiranja, recimo, kao što je bio slučaj 2008. to je vrlo teško napraviti - oni mogu otići u europsku banku. Kako smo se s time nosili prije krize, de facto smo oporezivali kapital koji je ulazio u Hrvatsku, sad smo u EU gdje je slobodan protok kapitala tako da sada još više ovisimo o tome što se događa globalno. Tržišta očekuju da će u ovom trenutku kamatne stope u Europskoj središnjoj državnoj banci početi rasti tek za godinu dana. U ovom trenutku postoji mala opasnost da dođe do značajnijeg porasta cijene zaduživanja sve do kraja iduće godine. Međutim, Hrvatska, kao što naglašavam, može i kad dođe do toga rasta kamatnih stopa kompenzirati - na koji način - tako da smanji svoju premiju rizika koja se već bitno smanjila jer sad imamo fiskalni suficit, višak na tekućem računu platne bilance, jer rastemo 2,8 posto, ali ta premija rizika na Hrvatsku još uvijek je takva da se može spuštati, i uvjeti ovakvog financiranja mogu ostati duži. Što ćemo bolje raditi na gospodarskom rastu i na fiskalnoj održivosti, vanjskom suficitu, to će dulje trajati ovakvi uvjeti.

Ne moramo se bojati rasta kamata?

Ne kratkoročno, ali ne mogu sigurno ostati na ovako niskim razinama zauvijek - to sigurno.

Banke su u Hrvatskoj uvijek dobro poslovale - što se krije iza buma zarade prošle godine?

Banke posljednjih godina imaju nisku profitabilnost, imaju niski povrat na kapital, a to je posljedica više stvari - tražimo ih da imaju visok kapital, prihodi su im pali, u velikoj mjeri zbog loših potraživanja, velik dio kredita koji su dali se ne vraća, imali su konverziju franka. Ono što su banke radile, smanjivale su depozite, svoje kamatne troškove u biti, povećale su naknade čime su djelomično kompenzirale pad, no i tu se konkurentnost povećava, HNB je odlučio povećati konkurentnost i na tom dijelu tržišta. Bankarstvo s obzirom na sve jest u toj situaciji da ne vidi ni blizu profitabilnost kao do 2008. godine, ali opet - to je jedan biznis koji postoji oduvijek.

Vidjeli smo da se ljudi sada zadužuju zbog uspjeha naših reprezentativaca - s obzirom na to da je sada cijela država uzbuđena zbog nogometa, kako iskoristiti ovaj optimizam?

Rekao bih da ovo dolazi već na nekom vrhu potrošačkog optimizma, on u Hrvatskoj raste već praktički pet godina, i čak je na višim razinama nego što je bio prije krize, iako se to možda ne vidi toliko u potrošnji, nogomet će sasvim sigurno rastu BDP-a doprinijeti kratkoročno, no srednjoročni doprinos ovakvog rezultata reprezentacije jest povećavanje vidljivosti zemlje, što je nevjerojatno važno i vi ne možete kao država napraviti ništa da ovako povećate vidljivost vlastite zemlje kao što može ovakav uspjeh na Svjetskom prvenstvu u nogometu. Za zemlju je to važno jer je turistička, ali dobro je čak i jer kod investitora diže vidljivost Hrvatske.

Za kraj: vaša prognoza susreta Francuska - Hrvatska?

Mi pobjeđujemo.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.