I dalje se traži rješenje za nagomilane probleme pulskog Uljanika. Čeka se odgovor Europske komisije na predloženi program restrukturiranja, a iz Vlade otkrivaju da će za dovršetak izgradnje već naručenih brodova trebati pronaći više od pola milijarde eura. Brodogradilište čeka financijsku pomoć države, sindikat traži očuvanje radnih mjesta.
VEZANE VIJESTI
“Ima razloga za zabrnutost. U zadnjih 10 do 15 godina situacija u Uljaniku nije ni vesela, ni sretna, ni spretna – ali mislim da postoji rješenje. U dokumentu koji je poslan Bruxellesu naziru se obrisi nečega s čim bi mogli početi već unutar mjesec dana uz angažman Uljanika i njegovog strateškog partnera te jamstvenim portfeljem za koji je država spremna”, kazao je ministar Darko Horvat.
Podsjetio je kako je rok za predavanje programa restrukturiranja 22. srpnja. Dokument poslan Bruxellesu je, doznaje se u neformalnoj komunikaciji – zaprimljen. Trebat će nekoliko dana za mišljenje administracije.
“Taj će se dokument dorađivati, a kad dobijemo potvrdu EK da je ‘zreo’ za provedbu – tad ćemo i službeno dokument poslati u Bruxelles”, najavio je.
Dodao je kako je, poput njega zabrinut i ministar Zdravko Marić, a problem Uljanika okarakterizirao je kao “problemom u ukupnim gabaritima i većim od Agrokora”.
Plan restrukturiranja, objasnio je ministar predviđa 60-postotni doprinos države, a Uljanika i partnera 40-postotni. “Nešto više od 500 milijuna eura potrebno je da bi se kraju privela postojeća knjiga narudžbi, a Uljanik se osposobio za tržišnu utakmicu. Država je spremna pratiti i kreditni portfelj na koji će se morati ići pri nabavci materijala ‘brod po brod’.
“Siguran sam da su takvi pojedinačni ugovori ‘iznad vode’ i da će narudžbe biti profitabilne”, zaključio je Horvat.
Predsjednik Uprave Kermas energije Nenad Končar iznio je informaciju kako bi strateški partner Uljanika trebao uložiti otprilike 237 milijuna eura. “Mi upravljamo Brodotrogirom i u zadnjih 5 godina investirali smo 180 milijuna eura. U Brodotrogiru je prije nekoliko dana porinut potpuno novi tanker koji samostalno lomi led pramcem i krmom. Iz tog primjera je vidljivo da smo sposobni i za Uljanik”, kazao je. Naglasio je kako je održivost društva prvi uvjet za prihvaćanje programa restrukturiranja od strane Bruxellesa te dodao kako Brodotrogir dvije godine ne prima nikakve poticaje. Dodao je kako se kompenzacijske mjere moraju dati da bi se društvo ove veličine moglo sanirati. “Brodotrogiru je ‘uzet’ sjeverni dio poluotoka Čubrijan na kojemu se odlagao stari metal – i tamo je napravljena marina, u kojoj su također ljudi zaposleni. Škver ne pati, a lokalna uprava i gosti su zadovoljni”, kazao je Končar.
Odgovarajući na pitanje je li moguće da se promijeni strateški partner ministar Darko Horvat kazao je kako je činjenica da je Končar odabran jer je Skupština odabir prepustila Upravi. “Mi u Vladi ne dvojimo da bi to mogao biti Končar. Od modaliteta se odstupiti neće. Dođe li do primjene programa brzo će se vidjeti ozbiljnost strateškog partnera. Ako ona izostane morat će se posegnuti za drugim. Prema riječima gospodina Končara to se ne bi trebalo dogoditi”, rekao je. Naglasio je kako brodogradnja mora biti prioritet, a ne kompenzacije. Brodogradnja je puno više, kazao je ministar misleći i na radna mjesta dobavljača.
Nenad Končar se opet referirao na stanje u Brodotrogiru. Naveo je kako u EU postoje brodogradilišta koja posluju pozitivno i postizanje toga s Uljanikom “nije nemoguća misija”. “Svi mi imamo volju da to postignemo, ali mislim da imamo i znanja. Moramo samo provesti dogovoreno”, rekao je. Odgovarajući na pitanje treba li se Uljanik bojati eventualne gradnje 300 stanova i apartmana na njegovim parcelama kazao je kako se “navozi na otoku, koji su vitalni za brodogradnju – neće dirati”, a da je “za Uljanik Strojgradnju i Uljanik TESU moguća izgradnja novih prostora”.
Đino Šverko iz sindikata metalaca Uljanika kazao je da su sindikati iznenađeni i zgroženi podatkom da se na tako velikom prostoru planiraju graditi stambeni objekti. “Dobar nam je svaki partner, ali ne pod svaku cijenu. Uljanikovci su se dokazali spektakularnom gradnjom, a brodogradnja nije moguća na tako malom prostoru kao što je otok.
“Na otoku se gradi samo trup broda”, kazao je Šverko za HRT. Očekuje više informacija, socijalni dijalog, normalne uvjete za rad i normalne plaće. Boji se, kaže i socijalnih nemira.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
