Sve projekcije kazuju da će Hrvatska 2050. godine imati milijun ljudi manje u radnom kontingentu i bez migracija radne snage, a to su ogromne promjene, upozorava demograf Anđelko Akrap.
Predsjednik uprave DIV Grupe i Brodosplita Tomislav Debeljak gostovao je u medijima ovih dana zbog demografskih mjera na korporativnoj razini. Korporativna pravila kazuju, naime, da će DIV Grupa osim zapošljavanja na neodređeno trudnica, za svako novorođenče isplaćivati 5.000 jednokratne naknade, odnosno 10.000 kuna ako oba roditelja rade u DIV Grupi, djeci će isplaćivati 600 kuna dara za sv. Nikolu, oboljeloj djeci zaposlenika donirat će potrebna sredstva za liječenje, sponzorirati kulturno-umjetničke i sportske klubove u kojima su djeca njihovih radnika, sponzorirat će djecu koja pokazuju iznimne rezultate, roditeljima troje i više malodobne djece davat će poseban mjesečni dodatak od po 200 kuna za treće i svako sljedeće dijete, a spremni su s Vladom i drugim institucijama pokrenuti inicijativu za izgradnju stanova za radnike s najmanje dvoje djece, uz uvjet da u zemlji ostanu najmanje 15 godina …
VEZANE VIJESTI
“Potpuno smo svjesni svoje uloge, kako u zajednici, a tako i odgovornosti za naše radnike i njihove obitelji”, poručio je Debeljak u korporativnom obraćanju, navodeći i da bi poslodavci u skladu sa svojim mogućnostima trebali dati doprinos poboljšanju ukupne demografske slike.
Demograf Anđelko Akrap na sve to za Novi list kaže: “To je jednostavno ono što trebaju raditi poduzetnici”. Akrap ističe kako vlasnik DIV Grupe time želi zadržati radnu snagu, ohrabriti ljude, ali i dati primjer drugim poslodavcima. Taj demograf, baš kao i sindikati, godinama upozorava da su nesigurni oblici rada jedan od razlog zbog kojeg se obitelji ne odlučuju na djecu, a to su pokazala i istraživanja.
Demograf Akrap je uvjeren da poslodavci mogu i trebaju odigrati ulogu u zadržavanju radne snage. Sve projekcije kazuju da će Hrvatska 2050. godine imati milijun ljudi manje u radnom kontingentu i bez migracija radne snage, a to su, reći će Akrap, ogromne promjene.
Poslodavcima nitko ne brani da radnicima isplate naknadu za novorođenče, a ona je neoporeziva u iznosu od 3.326 kuna, koliko iznosi proračunska osnovica. Koliko je poslodavci koriste, međutim, pitanje je. No, naknada za novorođenče ugovorena je nekim kolektivnim ugovorima. Tako, primjerice, zaposleni u javnim i državnim službama, imaju pravo na 50 posto proračunske osnovice, odnosno 1.663 kune. Na razini HEP-a su skromniji pa roditelj za novorođenče može primiti 500 kuna, dok je u HT-u ta naknada 600 kuna.
Materijalnim izdacima za demografsku politiku Debeljak, koji je i sam otac devetero djece, na neki je način drugim poslodavcima bacio rukavicu u lice, iako je pitanje zbog čega radnike na određeno vrijeme i bez potencijalne trudnoće ne prime za stalno. Na razini DIV grupe i Brodosplita, u Hrvatskoj je zaposleno 3.000 radnika. Među tom, mahom muškom radnom snagom, je i 550 žena od kojih 110 na određeno vrijeme.
Jedna od Debeljakovih mjera je 1.000 eura potpore svakom tko se vrati u Hrvatsku i zaposli kod njega. Iako je ta gesta lijepa, Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, ističe da se netko tko je van otišao zbog veće plaće neće vratiti zbog jednokratne potpore. To može privući nekog tko nema posla.
“Ljudi odlaze jer su im primanja mala, a poslovi nestalni. To govore i demografi”, veli Sever, dodajući da su to glavni problemi koje bi poslodavci trebali rješavati.
“Ljudima najprije treba ponuditi sigurne ugovore, sigurna radna mjesta, dostojnu plaću, a onda i neku veću potporu za rođenje djeteta pa i neke druge vrste potpora poput potpore za vrtić”, veli Sever, u šali dodajući – djeca se ne rađaju na poziv.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.
