Hrvatska je među zemljama koje su pomorsko dobro odlučile zaštititi dajući mu status općeg dobra što znači i da ima njezinu osobitu zaštitu, no ni gotovo tri desetljeća od svoje samostalnosti u praksi nije pokazala tu osobitu zaštitu.
Niti je država uspjela utvrditi granice pomorskog dobra duž cijele obale pa ono nije upisano ni u zemljišne knjige ni u katastar, niti je sve ove godine spriječila ilegalnu gradnju na pomorskom dobru. S obzirom na to da granice pomorskog dobra nisu određene jasno je da se ne zna ni koliko je ilegalnih građevina na tom zemljištu, no zakon o pomorskom dobru koji priprema Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture to bi trebao promijeniti.
VEZANE VIJESTI
Plan je da se u roku od tri godine konačno odrede granice pomorskog dobra da se ono upiše u zemljišne knjige te da se nakon toga objekti koji su pomorska infrastruktura, a izgrađeni su na moru, legaliziraju, dok bi ostali, poput kuća za odmor, morali biti uklonjeni, piše Novi list.
Objekti koji predstavljaju infrastrukturu, nelegalno su izgrađeni, ali nemaju rješenje o rušenju Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, ucrtali bi se, pojasnili su im iz Ministarstva mora prometa i infrastrukture, u katastar te bi ostali u općoj uporabi.
Na pitanje koliko je takvih objekata koji bi mogli biti legalizirani, iz Ministarstva kažu da trenutačno ne mogu sa sigurnošću reći koliko takvih objekata ima duž hrvatske obale, ali s obzirom na stanje i upise u katastar, procjenjuju da bi ih moglo biti oko 20.000 i računaju pritom da je oko 150 takvih objekata po jedinici lokalne samouprave.
Riječ je o velikom broju, ističu iz Ministarstva, mulova, manjih pristana, lukobrana i sličnih objekata infrastrukture, koji su izgrađeni kroz godine i dosad se nisu katastarski evidentirani i u osnovi predstavljaju nelegalne građevine.
“Stoga je smisao ove odredbe, a riječ je o prijedlogu s obzirom na to da novi Zakon nije još upućen u proceduru, da se kroz utvrđivanje granica pomorskog dobra u katastar upiše sve takve objekte, naravno, ako za iste nije doneseno rješenje o uklanjanju. Tako bi bilo moguće takve građevine održavati, uz ishođenje dozvola sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju. Predviđeno je da takvi objekti, nakon njihova ucrtavanja u katastarske operate, ostaju u općoj upotrebi”, pojasnili s Novom listu iz Ministarstva mora.
Dodaju i da je velik dio takvih građevina u lošem stanju i predstavlja opasnost za sigurnost ljudi, a nije ih moguće održavati s obzirom na to da nisu legalni. Prema važećem Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, pomorskim dobrom upravlja, vodi brigu o zaštiti i odgovara Republika Hrvatska neposredno ili putem jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno jedinica lokalne samouprave. U slučaju kakve nesreće na pomorskom dobru uzrokovane neodržavanjem istoga za štetu odgovara država, jedinica lokalne odnosno regionalne samouprave.
“S jedne strane postoji odgovornost za održavanje pomorskog dobra u općoj upotrebi, dok s druge strane nije moguće ishoditi potrebne dozvole sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju za uređenje takvih građevina infrastrukture”, kažu iz Ministarstva i naglašavaju da graditelji takvih građevina neće imati nikakvih prava s naslova gradnje takvih objekata, već će ostati pomorsko dobro u općoj upotrebi.
No, koliko je objekata koji neće moći biti legalizirani, primjerice kuća za odmor, apartmana, terasa koji su završile na pomorskom dobru ili privatnih dvorišta, riječki dnevni list nije uspio doznati.
U Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja pitali su koliko je, prema podacima koje oni imaju nelegalnih objekata izgrađeno na pomorskom dobru, koliko je od toga kuća za odmor i koliko je doneseno rješenja za rušenje. No, odgovor nisu dobili. Iz Ministarstva su im, naime, poručili da “građevinska inspekcija ne vodi evidenciju inspekcijskih rješenja po posebnim područjima”.
Iz Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze Primorsko-goranske županije koji se, među ostalim, bavi i poslovima utvrđivanja granice pomorskog dobra i upisa pomorskog dobra u katastar i zemljišne knjige, ističu da su krajem prošle godine imali utvrđeno oko 48 posto granice pomorskog dobra. Ukupna dužina morske obalne crte u Primorsko-goranskoj županiji iznosi 1.065 kilometara, od čega je obale kopna 133 kilometra, a obale otoka 932 kilometra. Prema podacima tog odjela, granica pomorskog dobra utvrđena je na 38 posto, odnosno 381,86 kilometara, dok se potvrda, odnosno rješenje Povjerenstva pri Ministarstvu mora čeka za 11,8 posto, odnosno 125,76 kilometara. Novi zakon trebao bi donijeti i nova pravila, pa granicu više ne bi svojim rješenjem potvrđivalo to povjerenstvo, nego bi se taj posao spustio na županije.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
