Želimo da Hrvatska bude društvo pomirenja koje se ne boji svoje prošlosti, već iz nje uči lekcije za budućnost, poručila je Incijativa mladih za ljudska prava, koja je pozvala predsjednicu Republike Kolindu Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića da upute ispriku žrtvama zločina koji su počinjeni za vrijeme i nakon akcije Oluja.
VEZANE VIJESTI
“Ni 23 godine nakon završetka rata, niti jedan visoki državni dužnosnik ili dužnosnica nije uputio iskrenu ispriku žrtvama zločina i teških kršenja ljudskih prava za koje je nedvojbeno utvrđeno da su počinjeni od strane pripadnika institucija Republike Hrvatske ili jedinica pod kontrolom RH te se odnos političara prema žrtvama pogoršava iz godine u godinu. Činjenica je i da odgovorni nisu privedeni pravdi, što još više ukazuje na nužnost isprike kao oblika simboličkog prepoznavanja patnje žrtava i minimuma moralne satisfakcije za žrtve”, upozorila je i ove godine Incijativa mladih za ljudska prava.
Prvi koji su dužni uputiti ispriku žrtvama vojno-redarstvene akcije (VRO) Oluje, napominje Inicijativa, su predsjednica i premijer i njima bi u tome mogao pomoći priručnik koji je ovih dana predstavila Inicijativa – “Kako se ispričati za zločine”, namijenjen svim političarima, a posebno onima na najvišim funkcijama kojim se ukazuje na njihovu dužnost isprike preživjelima i obiteljima žrtava ratnih zločina i kršenja ljudskih prava koje su počinili pripadnici državnih institucija.
“Priručnik smo izradili jer smo primijetili da u Hrvatskoj postoji nedostatak razumijevanja političara za dužnost adresiranja zločina iz prošlosti za koje odgovornost snosi RH, što je i povod objavljivanja priručnika. S obzirom na funkciju koju obnašaju, političari su dužni osuditi kršenja ljudskih prava i uputiti ispriku žrtvama zločina koje su počinili pripadnici institucija RH ili jedinica pod kontrolom RH. Ako uzmemo u obzir velik broj neprocesuiranih zločina iz rata, a posebno zločina počinjenih za vrijeme i nakon VRO Oluja isprika predstavlja minimum solidarnosti s žrtvama”, objasnio je za N1 Nikola Puharić iz Inicijative mladih za ljudska prava.
S obzirom na funkciju koju obnašaju, Grabar Kitarović i Plenković ovom simboličkom gestom imaju priliku pokazati da je država spremna priznati činjenice, preuzeti odgovornost za zločine te osigurati da takve radnje ne naiđu na odobravanje i da se više ne ponove, a iskrena isprika upućena od strane visokih državnih predstavnika pokazuje i kako to društvo ima snage suočiti se s prošlošću te priznati i osuditi nehumana djela, smatraju u Inicijativi.
Izrazito je pritom bitan i način upućivanja isprike što priručnik Inicijative mladih posebno naglašava. Naime, Glavna Skupština Ujedinjenih naroda usvojila je 16. prosinca 2005. godine rezoluciju s preporukama državama (u glavi IX. Reparacije za pretrpljenu štetu) da satisfakciju žrtvama omoguće i u obliku javne isprike, koja uključuje priznanje činjenica i preuzimanje odgovornosti.
Isprike moraju biti javne i dostojanstvene, podsjećaju, te trebaju biti upućene pred žrtvama i na mjestima koja su značajna za njihova stradanja,a takav javni iskaz mora sadržavati činjenice o tome da su u prošlosti počinjena kršenja ljudskih prava koja su žrtvama nanijela ozbiljnu i nepopravljivu bol te prihvaćanje dijela odgovornosti za ono što je učinjeno ili je propušteno učiniti.
“Osim političara svaki građanin ima odgovornost osuditi zločine i kršenja ljudskih prava koja su počinjena u njihovo ime od strane pripadnika institucija države”, napominje Puharić i objašnjava: “Ovdje ne govorimo o kolektivnoj krivnji, krivnja je individualna i ona se utvrđuje osuđujućom i pravomoćnom sudskom presudom. S druge strane, svi mi kao građani smo odgovorni da poznajemo što se u prošlosti radilo u naše ime, da zločine osudimo i na taj način radimo na pomirenju”.
Iako je nedavno upravo za N1 upozorio da društvena svijest nije bitno drugačija od one 90-ih godina te da mi i dalje živimo u nekom produženom stanju rata, Puharić ističe da je baš iz tog razloga isprika potrebna: “Ovom gestom napravio bi se ozbiljan odmak od devedesetih godina. Isprike su značajne za svako postkonfliktno društvo pa tako i Hrvatsko. One su najvažnije za žrtve zločina i kršenja ljudskih prava i njihove obitelji jer im pružaju moralnu satisfakciju i priznanje njihovih patnji.
“Osim toga isprike su važne i za društvo u cjelini jer ih upućuju najviši državni dužnosnici što snažno doprinosi društvenom pomirenju i oporavku društva od stanja konflikta. U iskrenoj isprici dužnosnici jasno ističu odgovornost države za zločine koji su počinjeni, oni upućuju i potvrđuju činjenice o zločinima koji su prouzročili neizmjernu patnju žrtvama. Isprike su posebno važne za mlade i buduće generacije jer ovakve geste pomažu u procesu suočavanja s prošlošću kao i boljem prepoznavanju društvenih i političkih okolnosti koje se vežu uz počinjenje zločina”, ukazuje Puharić.
Puharić podsjeća da su isprike za kršenja ljudskih prava koja su počinili pripadnici državnih institucija “sastavni dio politika pomirenja mnogih država, a uputili su ih predsjednici i premijeri Velike Britanije, Australije, Kanade, Čilea, Njemačke i mnogih drugih. To je doprinijelo oporavku ovih država i izgradnji pozitivnije društvene perspektive”.
Vjerujemo da i Hrvatska može slijediti ove dobre primjere, uvjereni su u Inicijativi mladih za ljudska prava, koja je prije dvije godine pokrenula peticiju isprike, koju mogu potpisati svi građani i građanke Hrvatske kao simbolički akt isprike žrtvama zločina počinjenih u ‘Oluji’: “Isprikom želimo pridonijeti izgradnji drugačije Hrvatske. Želimo da Hrvatska bude zajednica temeljena na vladavini prava, pravnoj sigurnosti, istini, jednakosti, demokraciji i ljudskim pravima. Želimo da Hrvatska bude društvo pomirenja koje se ne boji svoje prošlosti, već iz nje uči lekcije za budućnost”.
