Otkako je Hrvatska 1996. postala članicom Vijeća Europe - odnosno otkako je ratificirala Konvenciju o ljudskim pravima - Sud za ljudska prava u Strasbourgu je obradio 14.312 tužbi protiv Hrvatske. Najveća većina je odbačena jer se Sud proglasio nenadležnim ili je smatrao da nisu iscrpljena sva pravna sredstva u matičnim državama.

Od tih 14.312 na kraju je doneseno 377 presuda, od čega je u 301 slučaju Hrvatska proglašena krivom. U postotcima rečeno: u oko 80 posto donesenih presuda o Hrvatskoj Sud u Strasbourgu je presudio protiv države, a u korist onoga tko ju je tužio.

U 45 presuda nije utvrđeno je li Hrvatska prekršila neko pravo zajamčeno Konvencijom, a sklopljeno je i 26 prijateljskih nagodbi. Trenutno su u tijeku 502 postupka u kojima se ispituje opravdanost tužbe ili se čeka sudski pravorijek.

Daleko najveći broj presuda protiv Hrvatske – njih čak 52 posto – nastao je zato jer je nekome u Hrvatskoj povrijeđeno pravo na pravično suđenje. U 10 posto presuda povrijeđeno je pravo na privatni i obiteljski život, u osam posto presuda onemogućeno je bilo pravo na učinkoviti pravni lijek, isti postotak je u pitanju i kod povrede prava na privatno vlasništvo. Ističu su i presude zbog kršenja prava na slobodu i sigurnost, kršenja zabrane mučenja i nečovječnog postupanja te prava na život.

Strankama od kojih je pred Sudom u Strasbourgu izgubila Republika Hrvatska je morala isplatiti više od 4 milijuna eura. Treba, međutim, naglasiti da nije riječ o naknadi za stvarnu štetu koju je netko pretrpio, nego odšteti zbog kršenja ljudskih prava.

Cijelu analizu pogledajte u prilogu Hrvoja Krešića

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.