Gost N1 studija uživo bio je politolog i profesor na Fakultetu političkih znanosti u zagrebu Dejan Jović.
Prošli smo tjedan u javnosti imali burnu raspravu o tome gdje tko treba svirati. Dio braniteljskih udruga tražio je da se zabrane Bajagini koncerti.
“Mislim da tu naravno postoji politička dimenzija koja je važnija od glazbene. Vidjeli smo u nekim od tih tekstova, koji su nastali tim povodom, da se dovode u pitanje i neki izvođači iz Hrvatske, Tereza Kesovija je bila prozvana jer je išla pjevati u Beograd. Tu se radi o političkom kontekstu. Među braniteljskom populacijom ima različitih grupa i pojedinaca, to nije homogena skupina, iako ih naš narativ Domovinskog rata tretira jednodimenzionalno, kao jednu cjelinu. Tamo postoje ljudi koji su u to ušli s različitim motivima, od ’91. do ’95., u ratu pa sada. Neki su smatrali da un je dužnost da brane svoju zemlju, neki su bili mobilizirani, a neki su se pridružili iz sasvim drugih razloga – političkog ekstremizma, pretvaranja Hrvatske u svasvim drugačiju zemlju, ne nužno svi s demokratskim inspiracijama.
Ta razlika se vidi i dalje. Ima različitih grupacija, iako većina slijedi ono što je Gotovina rekao: ‘Rat je gotov, okrenimo se miru’. No među njima ima onih koji žele da se o ratu stalno govori i da rat nikada u našoj uspomeni niti u stalnoj praksi ne prestane. Smatraju da je smisao njihova postojanja inzistiranje na novim bitkama pa stalno izmišljavaju nove protivnike i neprijatelje od ljudi koji to nisu. Priželjkuju novi sukob jer smatraju da još Hrvatska nije slobodna i oslobođena, da je još puno “drugih”. Stalno govore o “drugima” – Jugoslavenima, Srbima, četnicima…”
PROČITAJTE JOŠ
Smatrate da je to marginalna skupina, zašto im političke strukture tako lako popuštaju? Imaju li oni stvarno toliku političku moć?
“Oni žele imati takvu političku moć, pomažu im neki portali, internet forumi i društvene mreže koje oni koriste. Neke grupacije jer nemaju snagu u brojevima ne mogu na izbore pa pokušavaju biti veto igrači. Pozivaju se da legitimitet ne izlazi iz izbora, nego gdje si bio ’91. i da oni koji su sudjelovali ’91. imaju pravo na Hrvatsku. U tom smislu nije uopće bitna narodna volja ili broj glasova. To je kategorija koju ja nazivam stvoritelji, a ne branitelji, koja na Hrvatsku gleda kao proizvođač cipela na cipelu, kao svoj predmet i da samo ona ima pravo nad njom. To ugrožava suverenitet Hrvatske.”
Kakav je odgovor političke elite?
Odgovor političke elite je različit u različitim periodima. Kad se približavaju izbori, sjećate se Josipovića, on se htio povlađivati toj skupini pa je dijelom i zbog toga izgubio izbore. Vlasti se sada s jedne strane ne suprotstavljaju tome, iako će se prije ili kasnije morati otvoriti pitanje tko narušava suverenitet Hrvatske, to pitanje će se morati postaviti na stol.
S druge strane politička elita ignorira. Tako u slučaju Bajage nisu reagirali. To nije najbolje, ali nije ni najbolje. Ali trebali bi to staviti na stol na vidimo tko drži Hrvatsku kao taoca.”
Tko bi to stavio na stol? Nije li Plenković dijelom ovisan o toj skupini?
“On ima izbora da se okrene drugdje. Ja mislim da se radi o marginalnim skupinama.”
Što bi se dogodilo da se politika jasno definira – tko su branitelji, a tko “stvoritelji”?
“Ja bih rado čuo predstavnike branitelja u odnosu na stvoritelje. Mislim da je važno da ta grupa, u čije ime ta manjina govori. kaže da ne govore u njeno ime.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
