Hrvatska traga za ukupno 2525 osobe, od čega je 1922 neriješenih slučajeva iz Domovinskog rata, rečeno je u četvrtak na obilježavanju Međunarodnog dana nestalih osoba, pri čemu je predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović naglasila da je to "veliki neriješen životni, humanitarni i politički problem".
“Velikosrpska agresija zadala je Hrvatskoj mnogo rana, ali rana nestalih najveća je od sviju. Materijalne štete smo obnovili, žrtve smo dostojno pokopali i možemo im s poštovanjem iskazivati počast, ali sudbinu nestalih još nismo razriješili. Taj moralni dug našim nestalima i njihovim obiteljima kao država još nismo ispunili”, naglasila je predsjednica.
Sudbina nestalih ključna za normalizaciju sa Srbijom
Rekla je kako je upravo zbog toga inzistirala na obnovi političkog dijaloga sa Srbijom i pozvala u Hrvatsku srpskog predsjednika Aleksandra Vučića. Nakon njegova posjeta u veljači bilo je određenih malih pomaka, ali treba učiniti puno više, jer nema nijednog opravdanog razloga da se odugovlači s rješavanjem tog problema, rekla je Grabar-Kitarović.
Poručila je da će i dalje inzistirati na sudbini nestalih kao ključnom elementu daljnjeg dijaloga i pune normalizacije odnosa dviju država, kao i hrvatske potpore ulasku Srbije u Europsku uniju, jer je “istina o nestalima politički minimum ispod kojega nitko u Hrvatskoj ne smije ići”.
Dostojanstven ukop i obilježeni grobovi žrtava preduvjet su da možemo govoriti o pravdi, moralu, europskim vrijednostima i civilizacijskim dosezima, istaknula je Grabar-Kitarović.
Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved rekao je da se od 2016. godine intenziviralo istraživanje masovnih ili pojedinačnih grobišta nestalih žrtava.
Pronađeno je 128 mogućih neregistriranih mjesta u 12 županija, na stotinu od njih obavljena su probna iskapanja, što je rezultiralo pronalaskom 85 žrtava. Nakon identifikacije tih i drugih posmrtnih ostataka dostojno je pokopano 108 žrtava.
Ukupno se traga za 1508 nestalih osoba i 414 njih za koja postoje saznanja da su poginuli, ali ne i gdje su posmrtni ostaci, kazao je Medved.
Da bi se to riješilo učinjeni su iskoraci u bileteralnim suradnjama s BiH i Crnom Gorom, ali ključ rješenja je u Srbiji. Stoga je predložio sklapanje novog sporazuma o suradnji, prilagođenog sadašnjem vremenskom i sadržajnom kontekstu.
Medved: Srbija ima zapisnike
Tražimo od Srbije podatke. Oni te podatke i zapisnike imaju i jedan od osnovnih uvjeta kod otvaranja poglavlja 23 za pristup Srbije EU-u bit će puna suradnja u pronalasku nestalih osoba, rekao je Medved.
Naglasio je da on ne može špekulirati koji su motivi Srbije za prikrivanje tih lokacija, ali je “činjenica da oni imaju zapisnike o mjestima gdje se nalaze masovne grobnice”.
Predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Ljiljana Alvir rekla je da Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja traga za ukupno 1922 neriješenih slučajeva iz Domovinskog rata.
Tražimo od hrvatskih institucija veći pritisak prema Srbij i čvršći stav kada su u pitanju predpristupni pregovori za ulazak Srbije u EU jer za pronalazak nestalih ključ rješenja je u Srbiji, ustvrdila je.
Od državljana Hrvatske i Srbije koji znaju istinu o nestalima tražimo da skinu taj teret sa svojih leđa i pomognu nam, rekla je Alvir podsjetivši kako je “skrivanje zločina također zločin”.
Institucijama Srbije i Vučiću poručila je pak da nisu ispunili ni jedno obećanje koje su obiteljima nestalih dali u Zagrebu u veljači i kasnije u Beogradu. “Bilo je puno obećanja, a dogodilo se ništa, šutnja”, kaže Alvir.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
