Gost N1 Newsrooma bio je Nenad Bakić, suosnivač Instituta za razvoj i inovativnost mladih.
Puno se u posljednje vrijeme priča o uvođenju informatike. Propao je natječaj Ministarstva znanosti i obrazovanja za javnu nabavu 13.000 računala. Na kraju se novac dao ravnateljima, da oni kupe računala.
“Jako je dobro da smo odustali od govorenja o takozvanoj kurikularnoj reformi. To je pojam koji je bio ubačen u našu javnost, ekstremno ispolitiziran, nepripremljen. Nitko u svijetu ne radi kurikularnu reformu, nego reforme školskog sustava. Finska je dugo vremena bila uzor u Europi, 16 godina su pripremali reformu, 16 je implementirali i pripremili da svake dvije godine u nju utoče novi kurikulum. Stvar je u sustavu, a ne kurikulumu.
Singapurski sustav je danas najbolji. Ni oni ne govore o kurikulumu, nego o načinu podučavanja. U tom smislu je čitav pristup u kojem mi sada idemo bolji nego što se govorilo prije godinu dana. Definitivno stvar koja fali u kurikulumu je informatika. Mi smo kao IRIM, zajedno s Ministarstvom imali program PROMikro koji se sada nastavlja dalje. Ministarstvo je reklo da je to temelj za uvođenje informatike u peti i šesti razred.
Ključ svega su dobro obrazovani, osposobljeni profesori. Sreća je da smo mi u projektu PROMikro održali tri puta po 170 radionica za 2000 učitelja tijekom godine. Treba cijeniti napore, nekako se mora početi.
Glavna tema u javnom diskursu treba biti mijenjanje razmišljanja i sustava u školama, u jedan dinamičan sustav gdje su učitelji iznimno zainteresirani, roditelji zainteresirani, djeca zainteresirana. Svaka promjena mislim da je u ovom trenutku dobra.”
Bilo je kritika da se Ministarstvo previše usmjerava na STEM područja, da se druga zanemaruju?
“Mnogi lingvisti, sociolozi su danas analfabeti, diletanti u svom području jer ne vidi da su i u njihovom području potrebna STEM znanja. Nakon što smo mi napravili prvi dio STEM revolucije našim primjerom je krenuo upravo Singapur. To je nas inspiriralo da idemo dalje. U međuvremenu, Danska također uvodi programiranje pomoću mikrobitova. Kanada je jednoj udruzi dala mikrobitove. Ako mi možemo reći da idemo pogrešno, a u istom smjeru idu Danska, Singapur i Kanda…”
I sami ste se susreli s optužbama nakon jednog natječaja za 45.000 mikroračunala. Sugeriralo se da ste vi krojili natječaj i da je on napisan za jednu britansku tvrtku s kojom surađujete. Tada su odmah iz Microbita snažno dematirali te navode, odgovorili da nema poveznice.
“To su laži. To je toliko apsurdno da je smiješno komentirati. Supruga i ja prošle smo godine donirali dva milijuna kuna sa svojih tekućih računa. Vodimo organizaciju koja je za nula kuna uvela programiranje u škole.
Naša ideja koju predlažemo Ministarstvu je da uvedemo programiranje mikrobitovima od 1. do 4. razreda. Ta ponuda stoji u Ministarstvu, zasad kažu da nije dobra. Mi ćemo sami dati novce i pokazati da se uspješno i jeftino, gotovo besplatno mogu napraviti promjene.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
