Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) Silvano Hrelja komentirajući novinarima prijedlog mirovinske reforme pozdravio je najavu uvođenja državne mirovne za one koji nikada nisu radili, i mogućnost da umirovljenici mogu raditi 4 sata.
Usprotivio se povećanju penalizacije prijevremenog umirovljenja i podizanju dobne granice za punu starosnu mirovinu.
Ono što zabrinjava su negativna rješenja vezana uz povećanu penalizaciju prijevremenog umirovljenja i podizanje dobne granice za odlazak u punu starosnu mirovinu na 67 godina, nedostatak rješenja vezanog uz dodatak na mirovine u 2. mirovinskim stupu, rekao je na novinarske upite Hrelja, koji je danas sjedjlovao na skupu Američke gospodarske komore (AmCham).
Dodatak od 27 posto za godine rada samo u prvom mirovinskom stupu je po načelu – jednak doprinos jednaka prava, dok za doprinose uplaćivane po načelu 15 + 5 posto treba naći drugo rješenje, smatra Hrelja. Moje je mišljenje da mora postojati u iznosu jedinstvena najniža mirovina, a to je trenutno ona od 63 kune po godini staža i nikako novi umirovljenici u tomu dijelu ne smiju imati manju zaštitu, poručio je.
Vezano uz činjenicu da su neki umirovljenici nakon najnovijeg povećanja mirovne postali obveznici plaćanja premije dopunskog zdravstvenog osiguranja, Hrelja je rekao kako su to karakteristike naših sustav koji nisu umreženi.
Imamo indeksaciju mirovina, a to ne prati povećanje cenzusa za oslobađanje od plaćanja premije dopunskog zdravstvenog osiguranja. Od 2004., dakle punih 14 godina, cenzus je isti što svakako nije normalno. Po nama je cenzus trebao biti 1800 kuna po članu obitelji, odnosno 2200 kuna za samca i potrebno je da međuresorske komisije sagledaju ukupnu sliku, smatra Hrelja.
Mislim da je pravično riješiti pitanje beneficiranog radnog staža s obzirom da se pojavljuju neka nova zanimanja i djelatnosti s jedne stane, a s druge strane više od 40 ih više ne postoji, a za njih je predviđen beneficirani radni staž, rekao je Hrelja.
Europskoj komisiji se ponudio prijedlog mirovinske reforme pri čemu smo, kako je upozorio, “veći katolici od pape” i po meni to nije dobro bez ikakve analize. Mislim da to neće donijeti nikakvu korist i imat ćemo povećani broj odlazaka u invalidsku i prijevremenu mirovinu koja je dosta štetna po umirovljenike, jer ima penalizaciju čak do 24 posto, a sada se predlaže da to ne bude u suodnosu sa godinama staža. Prema tome, predlaže se još gore rješenje što mi u HSU ne želimo prihvatiti, rekao je Hrelja.
Upitan očekuje li slijedom toga “stampedo” odlazaka u mirovinu prije donošenja mirovinske reforme, Hrelja je rekao kako je 2010. godine bilo 10.000 ranijih odlazaka u mirovinu, a ovaj puta očekuje između 6 i 8.000 ako bude takva rigidna penalizacija. To znači osigurati u proračunu 1. siječnja 2019. oko 200 milijuna kuna više. “Ako se ministru financija Zdravku Mariću i Vladi igra s takvim brojkama, tu im ne mogu pomoći i, nažalost, to je sve skupa na štetu budućih umirovljenika”, ocijenio je Hrelja.
