Sljedeći tjedan ministar rada Marko Pavić predstavit će prijedlog mirovinske reforme na kojoj se radi duže od godinu dana. Premijer Andrej Plenković iz Vinkovaca je poručio da Vlada ima dva cilja: da mirovine budu veće i da nitko ne dođe u diskriminirajuću situaciju.
VEZANE VIJESTI
“Mi smo u situaciji da ova mirovinska reforma ispravi nepravde i učini sustav održivim. Kad se lansira sada javna rasprava sa zakonima, pa na Vladu pa u Sabor, jedno čitanje, drugo čitanje. Bit će pet zakona i kad ih Sabor usvoji do kraja godine tad će biti gotovo”, objasnio je premijer slijed mirovinske reforme, prenosi HRT.
“Još nismo vidjeli ništa na papiru. Morat će uskoro izaći neki prijedlog i onda ili ćemo se sukobiti, ili hvaliti”, rekao je predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) Silvano Hrelja.
Što donosi prijedlog mirovinske reforme?
Svi građani koji su obavezno uključeni u II. stup kapitalizirane mirovinske štednje, a riječ je o rođenim 1962. godine i mlađima, moći će birati hoće li im se u trenutku umirovljenja mirovina isplaćivati iz oba stupa ili će svoju kapitaliziranu štednju prebaciti u generacijsku solidarnost i tako ostvariti pravo na dodatak od 27 posto. Resorno ministarstvo, prema informacijama Novog lista, presudilo je i to je prijedlog rješenja za ‘dvostupne’ osiguranike.
Iduće godine očekuje se prvi veći priliv žena koje će ostvariti pravo na prijevremenu mirovinu iz oba stupa, a kako za ‘dvostupne’ osiguranike nije predviđen dodatak od 27 posto, njihova će mirovinska primanja biti niža. Rješenje povrata u prvi stup (na što sada pravo imaju samo oni koji nisu bili obavezni uključiti se u II. stup, ali su to učinili) državi će osigurati likvidnost proračuna, a umirovljenicima nešto više mirovine.
Očekuje se da mirovinci neće dizati preveliku buku zbog tog čudnovatog podržavljenja drugog stupa jer će i dalje dovoljno zarađivati na naknadama, a odluče li se korisnici prenijeti svoje mirovine u generacijsku solidarnost – neće imati brige o njihovim isplatama.
Povećanje izdvajanja za II. stup
Za dvije godine trebala bi se povećati izdvajanja za drugi stup mirovinske štednje te će se umjesto pet posto u njega izdvajati 5,5 posto doprinosa. Od 2022. godine, pak, ta bi izdvajanja porasla na šest posto.
U odnosu na lipanjske najave, finalni prijedlog mirovinske reforme ne nosi neka veća iznenađenja. S napunjenih 67 godina života u mirovinu ćemo odlaziti od 2031. godine. No, prije toga ubrzat će se prijelazno razdoblje za žene pa će se od iduće godine njihova dob za odlazak u starosnu mirovinu povećavati četiri, umjesto tri mjeseca godišnje te će 2027. godine i žene odlaziti u mirovinu sa 65 godina života. Od 2028. godine, pak, kreće novo prijelazno razdoblje za žene i muškarce te će im se dob za odlazak u mirovinu godišnje podizati šest mjeseci dok se 2031. ne dosegne zacrtanih 67 godina života.
Starosne mirovine
Polazni faktor za određivanje starosne mirovine za osobu koja mirovinu prvi put stječe nakon 65 godina i ima najmanje 35 godina staža povećava se sa 0,15 na 0,34 posto po mjesecu za svaki mjesec dužeg ostanka u svijetu rada nakon navršenih godina za starosnu mirovinu, odnosno 4,08 posto po godini. No, prijevremeno umirovljenje strože će se kažnjavati. Umjesto penalizacije u rasponu 0,10 do 0,34 po mjesecu ranijeg umirovljenja predlaže se linearno umanjenje od 0,43 za svaki mjesec ranijeg umirovljenja. Odnosno, 4,08 po godini do maksimalnih 20,4 posto trajnog umanjenja mirovine za onog tko je pet godina ranije otišao u mirovinu.
Ugovor o radu
I dok dugogodišnji osiguranici pravo na starosnu mirovinu sada ostvaruje s navršenih 60 godina i 41 godinom radnog staža što uključuje i beneficiranih radni staž, od iduće godine dob im se povećava na 61 godinu života, dok se u 41 godinu staža ne ubraja beneficirani, već samo efektivni staž. Dugogodišnji osiguranici ostat će bez prava povećanja mirovine za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja.
Danas samo korisnici starosne mirovine mogu primati punu mirovinu i raditi do četiri sata temeljem ugovora o radu, a od iduće godine moći će i korisnici prijevremene mirovine. Istodobno vojne osobe, policijski službenici i ovlaštene službene osobe koje su stekle starosnu mirovinu moći će birati – do četiri sata rada i puna mirovina ili rad s punim radnim vremenom i isplata 50 posto umanjene mirovine.
Najniža mirovina raste za tri posto
Najniža mirovina, koje trenutno prosječno iznosi nešto iznad 1.519 kuna i prima je više od 245.000 umirovljenika od srpnja iduće godine porast će za tri posto. Naime, predlaže se da najniža mirovina iznosi 100 posto aktualne vrijednosti mirovina po godini staža ‘čime će se poboljšati donja razina prava iz mirovinskog osiguranja, a ovisno o broju punih godina staža osiguranika, što je uskladu s načelom solidarnosti’. Trenutno, aktualna vrijednost mirovine iznosi 65,60 kuna dok je najniža mirovina po godini staža 63,61 kunu. Kada bi se planirano primjenilo sada, najniža mirovina za 15 godina staža iznosila bi 984 umjesto 954,15 kuna, piše Novi list.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
