Ekonomski analitičar Damir Novotny gostovao je u emisiji Novi dan i govorio o poreznoj reformi i stanju u Uljaniku.
Vlada je jučer predstavila nacrt prijedloga porezne reforme. Što će to značiti za građane, poslodavce i gospodarstvo? Mnogi su razočarani najavljenim mjerama, a ovaj put su najglasniji u kritikama te reforme u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, te su upozorili da tržište rada u Hrvatskoj više ne postoji. Jesu li ovo samo kozmetičke promjene ili će ipak građani nešto osjetiti od tih mjera?
Hrvatska ima vrlo visoko porezno opterećenje, među najvišima u EU i porezno rasterećenje nema alternativu te se ono mora dogoditi. Vlada je krenula u ove izmjene tih nekoliko zakona kojim bi se smanjilo oporezivanje dohodaka i dobiti poduzeća i promjene u doprinosima te, što je za građane najznačajnije, promet nekretnina bi se oporezivao po 3, a ne 5 pet posto. To nisu ozbiljne reforme nego manje izmjene, a dobro je i da će PDV biti nešto niži na prehrambene proizvode. Ovo što govore poslodavci je točno. Hrvatska je u dramatičnoj situaciji jer za godinu dana više neće biti radnika ni u jednom ključnom sektoru hrvatskog gospodarstva.
VEZANA VIJEST
HUP je predložio ministru i neke mjere u kojima vide prostor za smanjenje poreznog opterećenja, a da to ne opterećuje proračun među kojima su i povećanje neoporezivih primitaka, uvođenje 13. plaće…?
Hrvatskoj nedostaju investicije i dobra radna mjesta. Naši radnici mogu naći posao nekoliko stotina kilometara dalje i dobiti dvostruko veće plaće. Činjenica je da radikalnije smanjivanje poreza na dohodak neće riješiti problem na tržištu rada. Najvažnije bi bilo, prava reforma bi bila, fiskalni kapacitet usmjeriti prema poticanju investicija kako bi se stvorila bolja radna mjesta. Ključno je pitanje kako će Vlada djelovati na poticanju ulaganja, a ne na povećavanju potrošnje. Ako je učinak porezne reforme 6 milijardi kuna poreznog rasterećenja, za toliko će se povećati BDP, ali neće biti multiplikacije. Vlada mora gledati kako djelovati na poticanju ulaganja kako bi se otvorila radna mjesta i zadržali ljudi u Hrvatskoj.
Poslodavci tvrde da ne mogu povećati plaće radnicima. Gospodarski rast se ipak kreće, procjena je da će ove godine biti rast od oko 3 posto?
Ako se oslobodi 3 milijarde kuna u porezima, to će se potrošiti i povećat će se prihod od PDV-a i BDP. Razlike u plaćama između Hrvatske i Austrije su velike jer su velike razlike u produktivnosti. Nije tu samo pitanje poreznog opterećenja nego ukupne produktivnosti. Mi jako zaostajemo u produktivnosti. Reforme moraju biti na rahodovnoj strani i tamo se moraju javiti rasterećenja. Jedna od tih reformi koje trebaju rastretiti proračun je mirovinska reforma.
#related-news_0
Kakav će učinak ova porezna reforma imati na građane? Hoće li u maloprodaju pasti cijene?
Postoji spekulacija da će taj dio smanjenja PDV-a na pojedine proizvode zadržati trgovci. To se ne može dogoditi ako tržište to ne dozvoli. Treba vidjeti kakav će biti odnos između ponude i potražnje. Hrvatska ima relativno dobre cijene mesa, za kvalitetne vrste mesa imamo niže cijene nego u Njemačkoj i Austriji. Tu porezne stope ne igraju ulogu, nego ponuda i potražnja. Imamo niže cijene jer pada prerada mlijeka, pa stočari hrane teliće s mlijekom pa je ona dostupna i nije skupa. U tom kontekstu porez neće bitno utjecati na cijenu, nego će to biti ponuda i potražnja.
Neki tvrde da su najveća prijetnja za proračun trenutno, državna jamstva koja su dana Uljaniku?
To nije jednostavna situacija za državni proračun. Banke koje ne ovise bitno o državi se odlučuju na aktiviranje jamstava i to je logično. To je veliki rizik. Priča oko Uljanika predugo traje i treba je razriješiti kako bi se smanjila šteta. Štetu za proračun je nemoguće izbjeći.
Priča se da će se ići na isplatu minimalnih plaća i pokretanje određenog insolvencijskog postupka?
To ne mora nužno značiti loš scenarij, neki insolvencijski postupci u Hrvatskoj ranije su dobro završili. Ova utakmica s vremenom, u kojoj se svaki mjesec treba isplatiti cijela plaća iz državnog proračuna, nema nikakvog smisla. Zdrav razum kaže da je malo vjerojatno ili nevjerojatno da neki strateški partner dođe sa 300-400 milijuna eura i riješi sve dugove i nastavi proizvodnju.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
