Politički izložene osobe međusobno su dobro povezane, a odgovore na pitanja 'kako' može dati "Mozaik veza" - javno dostupan alat koji omogućuje istraživanje međusobnih veza politički izloženih osoba te njihovih veza s drugim pravnim i fizičkim osobama na temelju podataka preuzetih iz registara i baza tijela javne vlasti.
VEZANE VIJESTI
“Mozaik veza” bi trebao značajno olakšati i ubrzati rad svima koji se bave prevencijom korupcije – novinarima i istraživačima, ali i građanima – te žele relevantne podatke iz javnih izvora pronaći na jednom mjestu. A kako taj alat funkcionira i na koji ga se način razvijalo, što je još potrebno da bi bio što bolji te kako ga se sve može koristiti, javnost je mogla saznati na javnom predstavljanju prigodno održanom u Novinarskom domu u Zagrebu upravo na Međunarodni dan prava na pristup informacijama – 28. rujna.
Alat je zamišljen kao tražilica podataka svih javnih baza poput sudskih registara, registara udruga, političkih stranaka, imovinskih kartica … i omogućuje pretragu, filtriranje i vizualizaciju traženih podataka uz korištenje naprednih softverskih alata.
Podsjetimo, educirani i informirani građani nužni su za razvoj demokracije, a bez pristupa informacijama, koje uključuju i podatke o tome kakvi su interesi i utjecaji politički eksponiranih osoba, nema efikasne javne vlasti.
S obzirom na to da je u Hrvatskoj građanima i građankama pravo na pristup zajamčeno Ustavom, a možemo se pohvaliti i jednim od najboljih zakona na tom području te kvalitetnim implementacijskim tijelom – Povjerenicom za informiranje (kao svojevrsnom čuvaricom ustavnog prava), tijela javne vlasti bi trebala proaktivno i u strojno čitljivom formatu objavljivati podatke kojima raspolažu.
Međutim, proces stvaranja baze podataka – “Mozaik veza”, koju je kao alat razvio GONG po željama i potrebama istraživačkih novinara, aktivista, programera i znanstvene zajednice, kroz prikupljanje registara od tijela javne vlasti razotkrilo je pravu sliku otvorenosti, odnosno zatvorenosti javnih podataka u Hrvatskoj, kojoj se ionako odavno i često s različitih adresa spočitava da i dalje njeguje okoštalu kulturu tajnosti.
Razbiti je pokušavaju novinari i novinarke, ali njihov je posao dodatno otežan kada nemaju podršku za svoje napore, naime, kako je na predstavljanju Mozaika veza u Novinarskom domu kao sjedištu Hrvatskog novinarskog društva (HND) istaknula izvršna direktorica GONG-a, i sama bivša novinarka, Jelena Berković: “Problem otkaza predsjedniku HND-a na HRT-u je simptomatičan i ukazuje na probleme cijele novinarske struke. Ne možemo ovakvim alatima napraviti posao kakav želimo ako novinari ne mogu slobodno raditi svoj posao. Jednako tako, ne možemo raditi ovakve aplikacije ako javne institucije ne otvaraju podatke”.
Da bi bilo jasno o čemu govorimo kada govorimo o otvorenim podacima, valja reći da su to podaci poput registra svih koncesija u Hrvatskoj ili primjerice evidencija ulazaka u neku javnu zgradu poput zgrade Vlade, koji trebaju biti javno dostupni tako da su podaci u njima objavljeni u otvorenom formatu: ne kao sken, PDF ili fotografija, nego kao excell ili csv – tako da ih se može strojno pretraživati.
Stvarnost je, međutim, takva da je značajan broj ključnih javnih izvora nedostupan u strojno čitljivom formatu pogodnom za ponovnu upotrebu. Samo 21 posto tijela na svojim stranicama objavljuje registre i baze podataka, a manje od 15 posto tijela imaju objavljene uvjete za ponovnu uporabu informacija, pokazuju podaci iz izvještaja za 2017. godinu Povjerenice za informiranje.
Suprotno je to ne samo Ustavu i zakonu, nego i onome što nalaže najavljena revizija Direktive Europske komisije (EK) o dostupnosti javnih podataka (PSI Directive) koja kao novi standard otvorenosti podataka predviđa razvoj Application Programming Interface (API) kao jednostavno rješenje koje znači ulaganja u pripremanje, preuzimanje i rad na podacima registara javnih institucija.
“Po otvorenim podacima definitivno kasnimo u odnosu na ostatak Europske unije”, upozorila je i Zoja Bajbutović iz Code for Croatia, a činjenicu da javna tijela nemaju razvijene API-je kojima bi se svima omogućilo da automatski preuzimaju ažurirane podatke, kao ključan problem izdvojio je voditelj digitalnog tima GONG-a Slaven Rašković, istaknuvši pritom da su neki od izazova za Mozaik veza dobivanje podataka Registra stvarnih vlasnika i FINA-e.
“Razlozi za ovakvo stanje u Hrvatskoj su nerazumijevanje političke elite koja nije stvorila dovoljne ljudske i tehničke kapacitete kako bi tijela javne vlasti mogla odgovoriti zahtjevima 21. stoljeća, kao i poslovni modeli nekih tijela koji se baziraju na naplaćivanju javnih podataka građanima i poduzetnicima”, kazao je Rašković.
Upozorio je pritom da “Uredba o troškovima ponovne uporabe informacija Vlade Republike Hrvatske donesena dan ranije prebacuje lopticu s tijela javne vlasti na građane i korisnike te vodi zatvaranju i komercijalizaciji pristupu informacijama koje bi trebale biti javno dostupne, a zbog potencijalno visokih troškova dobivanja informacija od javnih tijela, Mozaik veza možda neće moći nastaviti dodavanje novih registara”.
Naime, zbog ranije spomenutih izazova, trenutno se u Mozaiku veza ne može naći sve željene registre i baze, poput javne nabave, koncesija ili stvarnih vlasnika tvrtki. No, kako je objasnio Rašković, lansiranje ovakvog ‘nepotpunog’ alata vide kao mogućnost da se dodatno motivira sve zainteresirane na pritisak prema tijelima javne vlasti da otvore javne podatke. Prilika za to je i uključivanje u e-savjetovanje o akcijskom planu Politike otvorenih podataka, koje se očekuje u idućih mjesec dana.
U međuvremenu, GONG, koji ovaj alat razvija uz financijsku podršku Google-ovog Digital News Innovation Fund-a, National Endowment for Democracy, Europske unije kroz program Europa za građane i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva kroz program Centri znanja, ističe da će i dalje intenzivno raditi na uključivanju novih javnih registara i baza u Mozaik veza. Baš kao i na razvoju dodatnih funkcionalnosti same platforme, a na osnovu povratne reakcije svih korisnika i korisnica, čije su kritike i prijedlozi dobrodošli, napominju u ovoj organizaciji civilnog društva.
U svakom slučaju, kako je istaknuo Jan Šnajder, profesor s Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu i član Laboratorija za analizu teksta i inženjerstvo znanja (TakeLab): “Mozaik veza nudi nove mogućnosti koje prije niste imali, on je netipičan alat – može prepoznati 900.000 veza što kognitivno ne možete napraviti. Međutim, i dalje morate znati što ćete s njime napraviti”.
A za to su potrebni ljudi poput novinara i novinarki, koje se, kako je upozorio novinar portala Index Ilko Ćimić, gotovo svakodnevno pokušava spriječiti u njihovim nastojanjima da dođu do informacija, odnosno praksa je takva da je sasvim normalno da se novinarima uskraćuje informacije.
“Istovremeno, korupcije je sve više, a novinara koji bi to pratili sve manje. Stranka na vlasti je HDZ čijim se članovima sudi za korupciju”, podsjetio je i dodao: “Mislim da bi po članu HDZ-a, ali i ostalih stranaka na vlasti moralo biti najmanje dva novinara da prate njihov rad, kumove, rodbinu …” “Redakcije su izgubile specijalizirane novinare, važna je samo brzina. Svaka aplikacija koja će nam pomoći da se posao skrati – dobrodošla je i nadam se da će i građani prepoznati “Mozaik veza” kao alat koji može pomoći u pretraživanju korupcije”, rekao je Ćimić te upozorio i da je najveća percepcija korupcije u pravosuđu i i politici.
“Činjenica je da smo proteklih 10 do 15 godina imali velike antikoruptivne akcije gdje smo smjenjivali premijere i druge, ali nismo vidjeli ni jednoga suca koji bi odgovarao za ono što je učinio dok je bio na nekoj funkciji. Kada gledamo percepciju korupcije u društvu, govori se da je najviše korupcije u pravosuđu- to je zid koji mi trenutno ne možemo razbiti. U trenutku kada odlučite krenuti pisati o sucima, možete očekivati tužbe i u 99 posto slučajeva možete očekivati da ćete te tužbe izgubiti i da će vas kazniti s najmanje 50.000 kuna”, upozorio je Ćimić.
“Možda bismo trebali registar kumova”, šaljivo je, ali ne daleko od istine, pogotovo s obzirom na recentna događanja primijetila novinarka portala Faktograf Ana Benačić, ali i upozorila: “Danas trebamo ljude koji će razdvojiti ‘smeće’ od onoga što nekim konsenzusom važi kao istinita informacija i tu imamo fact-checkere. S druge strane, nužna nam je medijska pismenost, često vidim da čak i neki novinari i aktivisti ponekad dijele neprovjerene informacije”.
S obzirom na sve, nije teško uočiti da iskoraka neće biti bez stvarne političke podrške i sposobnih operativaca koje se ne odbacuje s promjenama vlasti, kao i kvalitetnih novinara. Imajući to na umu pitali smo GONG-ovce i novinare kako stojimo s navedenim i kakav razvoj događaja očekuju oko otvorenih podataka, a time i Mozaika veza.
“U Saboru primjerice, već par godina traže odgovarajuće informatičkog suradnika, dakle, nema svih potrebnih kapaciteta, a kad je riječ o podršci vlasti – Vlada treba s deklarativne podrške prijeći na praktičnu stvar. Europska komisija radi dosta na otvaranju podataka i Mozaik veza je pionirski pokušaj, ali bi zahvaljujući dobrom europskom kontekstu mogao postati samoodrživ za par godina”, kazao je Rašković.
“Nisam optimističan, dapače, mislim da slijedi užasna borba za transparentnost, a čak i da jednom postane sve transparentno, dosjetit će se u Saboru nekog zakona koji će to onemogućiti i usvojit će ga bez problema jer je to u interesu svim političkim opcijama,a ono što je problem je da ostajemo bez prirodnih saveznika – nezavisnih tijela za koja vidimo da su stranački obilježena i da gledaju na stranačke interese”, kazao je Ćimić.
Razloge za optimizam s obzirom na iskustvo doista nije lako naći, ali bude li slika doista i dalje tako loša, bit će to možda i neprocjenjiva šteta s obzirom na to da otvoreni podaci predstavljaju gorivo za demokraciju – ”naftu 21. stoljeća”, kako ih se često naziva, donoseći osim povjerenja građana u demokraciju i brojne koristi u smislu gospodarskog razvoja. O tome, kao što smo već pisali, možda i najbolje govori istraživanje provedeno za potrebe Europske komisije o ekonomskoj vrijednosti otvorenog pristupa podacima – studija Vickery (Vickery, 2011), koja je pokazala da bi korist od otvaranja podataka koje imaju vlasti mogla biti i više od 40 milijardi eura godišnje u članicama Europske unije, a uz dodatne učinke ukupno 140 milijardi eura što je ogroman ekonomski potencijal koji nikako ne treba zanemariti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
