Predsjedanje Europskom unijom Hrvatska će preuzeti u prvoj polovici 2020. godine, a kako bi se što bolje čuo glas građanki i građana CROSOL i GONG su pokrenuli javno savjetovanje 'Prioriteti predsjedanja Europskom unijom 2019. -2020.' koje će obnašati novi trio država članica - Rumunjska, Finska i Hrvatska.
VEZANE VIJESTI
S obzirom na to da je predsjedanje Europskom unijom svojevrsni maturalni ispit za svaku novu državu članicu, podsjetimo, već smo u hrvatskom Ministarstvu europskih i vanjskih poslova (MVEP), kao središnjem tijelu zaduženom za pripreme i organizaciju događaja u Hrvatskoj za vrijeme predsjedanja Vijećem EU, provjerili kako teku pripreme i kakvi bi mogli biti troškovi.
Također, imajući na umu da je ne samo za uspješno predsjedanje, nego i za pripreme za njega ključno i široko uvezivanje svih raspoloživih ljudi, organizacija i sektora provjerili smo i što o dosadašnjem tijeku priprema misle te što od predsjedanja RH EU-om očekuju različiti akteri.
Trio program predsjedanja Vijećem EU, koji se u slučaju Hrvatske donosi za razdoblje od 1. siječnja 2019. do 30. lipnja 2020. godine, a koji radimo i usuglašavamo s Rumunjskom i Finskom treba biti usvojen do kraja ove godine. “U tom smo pogledu već započeli kontakte s našim rumunjskim i finskim kolegama, kao i s Glavnim tajništvom Vijeća EU”, potvrđeno je bilo za N1 iz MVEP-a, kao i da će “Vlada prema proceduri hrvatski program predsjedanja Vijećem EU usvojiti u prosincu 2019. godine”.
O prioritetima predsjedanja slijede rasprave, a Vlada je već naznačila smjer u kojem ih želi definirati i koji su u interesu RH te u okviru kojih Hrvatska može pridonijeti daljnjem razvoju europskog projekta, naveli su iz MVEP-a i pojasnili: “Pri tome se misli i na teme i propise na razini EU koji su sada aktualni i o kojima će se nastaviti raspravljati i za vrijeme našeg predsjedanja, a to su primjerice sigurnost, rast, razvoj i zapošljavanje, energetska i prometna povezanost te proširenje EU”.
“Hrvatsko predsjedanje Vijećem EU 2020. bit će vidljiv pokazatelj našeg doprinosa EU”, istaknuli su iz MVEP-a, a s obzirom na to da će se održavati konferencije na visokoj razini s temama iz područja gospodarstva, turizma, znanosti i ostalo, koje su bitne ne samo za razvoj i budućnost Republike Hrvatske nego i Europske unije “cilj je da se u predsjedanje uključi što veći broj ljudi u Hrvatskoj iz što više različitih područja.
Međutim, iz organizacija civilnog društva upozoroli su da mi kao građani i građanke još uvijek ne znamo detalje o temama i procesima pripreme predsjedanja, a na veću uključenost različitih aktera pozvala je i Hrvatska gospodarska komora (HGK).
Predsjedanje Hrvatske Europskom unijom izvrsna je prilika da Vlada ispere ‘istočni grijeh’ pristupanja RH EU i da prepozna građane kao aktere, a ne voajere hrvatskog predsjedanja EU, upozorila je članica Europskog gospodarsko socijalnog odbora (EGSO) Marina Škrabalo.
”Hrvatska bi trebala biti glas one druge, manje blještave i manje uspješne Europe, no bez koja cijela ideja Unije u solidarnosti, miru, ravnopravnosti i zajedništvu nema baš nikakvog smisla. Očekujem i da Vlada iskoristi ovu šansu u približavanje Unije građanima i obratno, a time i da ispere ‘istočni grijeh našeg pristupanja EU’ kada je politička elita manevrom ustavnih promjena i ukidanja referendumskog praga sama sebi olakšala posao uvjeravanja građana da je EU dobar izbor za sve nas”, naglasila je Škrabalo.
Na tom tragu Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske CROSOL te GONG pokrenuli su javno savjetovanje „Prioriteti predsjedanja Europskom unijom 2019. -2020.“ koje će obnašati novi trio država članica – Rumunjska, Finska i Hrvatska, a namjera savjetovanja je, naglašavaju, prepoznati teme i probleme od ključnog značaja za demokratski, održivi razvoj EU te zajedničkim snagama pokušati utjecati na pristup predsjedanju i prioritete hrvatske, rumunjske i finske Vlade.
Javno savjetovanje traje do 5. listopada 2018., a otvoreno je hrvatskim građanima, stručnjacima, novinarima i aktivistima organizacija civilnog društva, kao i zainteresiranim organizacijama civilnog društva iz Rumunjske, Finske, susjednim državama zapadnog Balkana (na temu proširenja EU) te europskim mrežama civilnog društva i članovima Europskog gospodarsko socijalnog odbora (EGSO).
U tu svrhu pripremili su tematske analize za niz vrućih tema EU koje smatraju posebno relevantnima za naredno predsjedanje, a riječ je o finalizaciji Brexita, Višegodišnjem financijskom okviru EU 2021-27, europskim izborima 2019. i njihovim posljedicama, zaštiti europskih vrijednosti, europskom demokratskom upravljanju, jedinstvenom digitalnom tržištu, europskoj energetskoj sigurnosti i održivosti te proširenju EU na Zapadni Balkan, a ističu da je ovo tek početni spektar tema koje će se nadopunjavati temeljem sugestija i doprinosa pristiglih temeljem javnog savjetovanja.
Svaka tematska analiza, dostupna na hrvatskom i na engleskom jeziku, daje kratki pregled teme, ističe aktualne izazove, donosi ocjenu o važnosti teme za predsjedanje EU te na kraju ističe ključne primjedbe, prijedloge i zabrinutosti koji dolaze iz civilnog društva vezano uz tu određenu temu, a rezultati savjetovanja bit će predstavljeni te će se raspravljati o zajedničkim zagovaračkim prioritetima civilnog društva za demokratsku, socijalno pravednu i održivu Europsku uniju čiji će razvoj u naredne dvije godine usmjeravati predsjedavajući trio Rumunjske, Finske i Hrvatske.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
