Ministar pravosuđa, Dražen Bošnjaković, gostovao je na N1 studiju uživo i komentirao stupanje na snagu Istanbulske konvencije, kao i druge aktualne teme.

Što se mijenja od danas po pitanju Istanbulske konvencije? Hoće li ona ostati mrtvo slovo na papiru?

Naravno neće ostati Istanbulska konvencija ostati mrtvo slovo na papiru, ja bih rekao da smo mi puno prije ratifikacije Istanbuilske konvencije neke zakone mijenjali, neke nove donijeli, koji sadržavaju mjere i standarde koje konvencija propisuje. U Ministarstvu pravosuđa smo počeli s time još 2011. godine. Prošle godine smo donijeli snažne izmjene Zakona o kaznenom postupku, koji jasno definiraju položaj žrtve nasilja u obitelji i koji propisuju visoke standarde zaštite tih žrtava. U postupku suočavanja žrtve s nasilnikom opet žrtvi stvara stresove pa smo uredili procesom da žrtva ne bude u izravnom kontaktu s nasilnikom.

Hoće li se još toga mijenjati?

Naravno, bit će potrebe mijenjati zakone, ali ključ je u dobrim praksama. Morat ćemo osigurati više skloništa, službi za pružanje psihosocijalne pomoći, ali što se tiče samih izmjena zakona, one bez dobre prakse ne znače ništa. Mi smo već dio zakona i promijenili, od 1. siječnja je u primjeni novi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, to je potpuno novi zakon koji je donesen prije Istanbulske konvencije, a primjenjuje sve standarde koje ona zahtijeva od nas. U ministarstvu je osnovano i povjerenstvo koje prati primjenu tog zakona i krajem godine će donijeti izvješće i analizu.

Jeste li svjesni da su sudovi najveći problem? Imamo dobre zakone, ali kad dođe do sudova, tu nastaju problemi.

Povjerenstvo radi i za ovu godinu će sastaviti analizu i vidjet ćemo koji su segmenti gdje trebamo napraviti bolje iskorake. Ne bih se složio s vama, ne na način da želim izbjeći odgovornost sudova, sporo sudovanje i slično. Stvar dođe na sud kad se nasilje dogodilo, a najvažnija je stvar prevencija. Što se kaznene politike tiče, teško je pričati, jer svaki je predmet priča za sebe. Sudac u okviru spoznaja otegnotnih i olakotnih okolnosti stvara presudu. Što se tiče nasilja, važna je brzina, ali ne samo u suđenju, nego u djelovanju svih tijela kad se žrtva javi, i tu mora biti promptna reakcija.

Ističete važnost prevencije, postoji li akcijski plan za primjenu Konvencije?

Mi imamo komunikaciju među resorima i gledamo koji resor u kojem segmentu treba bolje reagirati. Važno je što imamo povjerenstvo unutar ministarstva koje će to proučiti. Onda ćemo u suradnji s drugim ministarstvima multidisciplinarno nastupiti i poduzeti korake za praktične mjere koje će dovesti do boljih stanja. Nasilje je nešto što se ne isplati, ne rješava nikakav problem i proizvodi dodatne probleme. Ono je i odraz lošeg stanja u društvu i situacija u kojima se ljudi nalaze. Postoje neke emotivne veze gdje je nemoguće intervenirati i ući u odnose dvoje ljudi, stvar eksplodira i dogodi se nasilje.

Planirate li organiziranu edukaciju i službenika u centrima za socijalnu skrb, sudaca, državnih odvjetnika, policajaca?

Da, imamo pravosudnu akademiju kao neovisnu ustanovu koja se bavi cjeloživotnom edukacijom naših sudaca i tu stavljamo teme koje su zanimljive i koje imaju prioritet. Ove i idućih godina imat će na dnevnom redu teme koje će raditi sa sucima koji su specijalizirani za tu materiju i promatrati praksu zemalja koje su otišle puno dalje u svemu tome.

Istanbulska konvencija podrazumijeva i financijsku pomoć žrtvama, a Hrvatska je postavila rezervu po pitanju isplate novca. Zašto?

Želimo da to bude vezano uz ono što se dogodilo na našem prostoru i za naše građane, a ne da bi mi platili naknadu štete za nešto s čime hrvatski građani nemaju veze.

Žrtve će moći dobiti financijsku naknadu?

Da, moći će je dobiti. Postavit će zahtjev u postupku, gdje će nadležno tijelo odlučiti o tome.

Bivša premijerka Jadranka Kosor gostovala je u Novom danu i komentirala primjenu Istanbulske konvencije kroz prizmu hrvatske politike i rekla je da se ništa osobito nije promijenilo. Spomenula je i slučaj župana Tomaševića. Je li to dovoljno?

Nažalost, po jednom događaju ne možemo mjeriti sustav, imamo poprilično dobro izgrađen normativni sustav i u budućnosti, kad stvari budu bolje funkcionirale, uvijek ćemo moći izvući konkretan primjer i reći da nismo reagirali. Ovdje je doista situacija takva, znamo kakva su pravila u odabiru župana, kad se može razriješiti, a ovdje se HDZ očitovao tako što je isključio njega iz stranke. Tu postupak još uvijek nije završen, i u tom slučaju bilo je različitih izjava.

Protivnici Istanbulske konvencije navodili su kao glavni problem gubljenje suvereniteta GREVIO kao naddržavno tijelo, koje će tjerati da provode Konvenciju?

To nije točno. Mi sve mjere koje radimo, napravili smo mnoge i većinu njih i prije ratifikacije, zato što sve radimo radi nas samih, želimo biti bolje i kvalitetnije društvo. GREVIO je međunarodno tijelo, koje će u Republici Hrvatskoj i u drugim zemljama koje su ratificirale Istanbulsku konvenciju, dati izvješća gdje smo, što treba poboljšati, kakve mjere donijeti da bismo bili još uspješniji. Svaka njihova preporuka je dobrodošla, svaki njihov prijedlog je dobrodošao, ali priča da smo zbog GREVIO-a izgubili suverenitet je besmislica.

Istanbulska konvencija u Saboru izglasana je uz pomoć oporbe. Koliko je to opasno za razdore u HDZ-u?

Ovo je pitanje koje smo prošli i koje je društvo dosta podijelilo, jer u srži Istanbulske konvencije je zaštita od nasilja nad ženama, zaštita od nasilja u obitelji. To je temelj. Iz toga su se izvukle priče da će doći neka nova ideologija i slično. 

Hoće li i kod zakona o pobačaju u HDZ-u biti dopušteno glasanje po savjesti?

Ja to ne mogu znati.

Kakav zakon očekujete?

To ćemo vidjeti, postupak je pred nama, potrebno je provesti savjetovanje, stručnjaci trebaju dati svoje mišljenje, Ustavni sud je dao, treba dati vremenu da vidimo što će biti.

Kako komentirate ovo curenje informacija u aferi SMS? Kako vozač može znati koga se prisluškuje? 

#related-news_0

Brine me. Mislim da je to pojava koja dosta ugrožava sustav sigurnosti i tu je potrebno poduzeti neke mjere. Nije dobro da netko unutar sustava ima komunikaciju s drugim miljeom i da ta komunikacija zaprečava našem sustavu da može raditi svoj posao. To nije u redu, ali to su stvari koje se događaju ispod stola i teško im je ući u trag. Provjere tih ljudi moraju biti sustavnije. Ovo je jedan od primjera gdje se pokazuje da to nije dobro funkcioniralo.

Jesu li se lažni SMS-ovi koristili u obračunima unutar HDZ-a?

Ja to ne znam, to je stvar sudskog postupka. To je dosta slatka tema za medije gledati i izvještavati da su veliki i snažni potresi unutar HDZ-a, ali sve važne odluke u HDZ-u donose se jednoglasno. Brkić je potpredsjednik Sabora, dobro obavlja svoj posao, a na institucijama je također da rade svoj posao.

Hrvoje Zovko dobio je otkaz na javnom servisu, jer je proveo verbalno nasilje nad urednicom i vikao na nju. Kako to komentirate?

Ne znam same činjenice, ali tko god je dobio otkaz, mnogi ljudi u Hrvatskoj dobivaju otkaz, ali svima je otvoren postupak zaštite radnih prava. Ako je razlog povišena rasprava povišenih tonova, ne može biti razlog za otkaz, osim ako se nisu prešle neke granice, ali ne znam konkretne informacije o slučaju.

Kako komentirate napad na Milorada Pupovca?

To najoštrije osuđujem i vjerujem da će policija pronaći počinitelje i da će se izvesti sankcije da se nešto događa. Možemo se slagati i imati stavove ovakve i onakve. Hrvatska može biti primjer za standarde poštivanja prava nacionalnih manjina i ovakvi pojedinci bace sjenu na sve to. Treba razvijati toleranciju i duh. Možda je dobro da smo kao javnost senzibilizirani na ovakve situacije, kako bismo kritizirali i poslali poruku nedopustivosti jednoga takvog ponašanja.

Kako komentirate činjenicu da će se u Vukovaru održati prosvjed zbog neprocesuiranja ratnih zločina?

To je teško reći. To su vrlo teška i složena kaznena djela ratnih zločina gdje počinitelja nekad nema području Republike Hrvatske, gdje su svjedoci na drugim prostorima. Što se prosvjeda tiče, mi smo demokratska zemlja i svatko može u ovkviru prosvjeda istaknuti svoje mišljenje.

Nedovoljno se procesuiraju i zločini počinjeni s hrvatske strane.

I s jedne i s druge strane ima kritika, ali u povijesti ratovanja ne postoji situacija u kojoj je apsolutno sve riješeno.

Državni vrh pozdravio je Mirka Norca, koji je osuđen za ratni zločin.

On je odslužio kaznu, stvar je pojedinaca. Ako je odslužio kaznu i prošao proces rehabilitacije, to je smisao kazne, da se počinitelj rehabilitira u društvo.

Znači li to da i Vojislav Šešelj u Srbiji može biti poželjan član društva? Aleksandar Vučić također je izrekao neprihvatljive stvari o Hrvatskoj.

To je stvar njihovog pravosuđa, ali oni će morati na putu u Europsku uniju riješiti problem uloge i agresije na Hrvatsku. Ako misle s tom retorikom i stavovima biti punopravna članica Europske unije, to nije samo pitanje Hrvatske nego i svih drugih članica kojima je to neprihvatljivo.

Kad je u pitanju Ovršni zakon, kako komentirate da će biti omogućena zatvorska kazna umjesto ovrhe?

Takve stvari postoje i danas, postojale su i prije, ali Ovršni zakon tek je u nacrtu, imali smo okrugli stol gdje smo razgovarali sa stručnjacima, imat ćemo savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, prvo i drugo čitanje i onda ćemo proći sve točke. Ne zvuči humano, ali sva zakonodavstva to imaju. Mislim da je rješenje bolja zaposlenost. Ovrhe i blokade nisu posljedica Ovršnog zakona, nego toga što ljudi nemaju novca za plaćanje obaveza koje su potpisali.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.