Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek izjavila je u ponedjeljak kako nije točno da struka nije konzultirana u pripremi prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ocijenivši kako su bojazni Hrvatskog knjižničarskog društva (HKD) vezane uz posljedice toga zakona posljedica krive interpretacije njegovih odredbi.
“Nije istina da nisu konzultirani, upravo suprotno”, rekla je ministrica odgovarajući na pitanja novinara na brifingu u Ministarstvu kulture.
Hrvatsko knjižničarsko društvo ustvrdilo je prošli tjedan kako je novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, koje je Ministarstvo kulture uputilo u saborsku proceduru, štetan za razvoj društva, te da dovodi u pitanje budućnost knjižnica ne samo kao javnih ustanova već i kao dijela obrazovnog sustava. Tvrde kako u oblikovanje konačnog prijedloga Zakona nije bila uključena struka, koja je tijekom e-Savjetovanja istaknula gotovo dvije tisuće šesto primjedbi, koje su većinom “odbijene bez valjanog pravnog obrazloženja”.
VEZANA VIJEST
Ministrica Obuljen Koržinek rekla je kako je najveći broj primjedbi koje nisu bile u suprotnosti s drugim zakonima usvojen, a tvrdnje HKD-a vezane uz primjedbe koje nisu usvojene ocijenila je rezultatom pogrešne interpretacije.
Ponajprije se osvrnula na prijedlog Zakona koji predviđa osnivanje privatnih knjižnica. “Pitanje toga da privatna osoba može osnovati knjižnicu potpuno je krivo interpretirana. Potpuna je besmislica da bi to bile knjižnice na kojima bi netko ostvarivao profit”, rekla je ministrica. “Naime, ako se na takav način može osnovati kazalište, onda zakon mora predviđati istu stvar i kad je u pitanju muzej, arhiv ili knjižnica – ne možete ograničiti nekome tko bi želio pokrenuti takvu djelatnost da je može pokrenuti samo kao ustanovu”, pojasnila je.
Potpuno krivom nazvala je i interpretaciju da je taj Zakon u koliziji sa Zakonom o odgoju i obrazovanju, te da će omogućiti osnivačima škola i visokoškolskih ustanova da zaobiđu obavezu osnivanja knjižnica u vlastitu sastavu. Kriterije za osnivanje i djelovanje osnovnih, srednjih i visokoškolskih ustanova uređuje sustav znanosti i obrazovanja, istaknula je, a taj članak obuhvaća i cijelu vertikalu obrazovanja.
“Već postoji situacija da na nekim fakultetima postoje knjižnice, dok na nekom drugom fakultetu imate sveučilišnu knjižnicu ili se ugovorom postojeća znanstvena knjižnica spojila sa sveučilišnom. Mi jednostavno otvaramo mogućnost da se to može riješiti ugovorom”, pojasnila je.
Na tvrdnju HKD-a da ravnatelji i voditelji knjižnica u budućnosti neće morati biti knjižničarske struke, ministrica Obuljen Koržinek uzvratila je tvrdnjom kako je to “potpuna neistina”: “Ne znam uopće kako su to iščitali, ne znam iz čega to proizlazi pa to ne mogu niti komentirati”, kazala je.
Potpuno je jasno da za ravnateljsko mjesto konkuriraju osobe koje imaju knjižničarsko zvanje, rekla je, ali u slučaju da takve osobe nema, ravnateljem knjižnice može postati osoba koja ima određeno obrazovanje i iskustvo u rukovođenju nekom kulturnom institucijom.
Ministrica je također napomenula kako je prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti upućen tek na prvo čitanje, a između prvog i drugog čitanja održat će se konzultacije sa svim dionicima, koje su već dogovorene, a na kojima “ćemo sve razjasniti”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
