Građansko-liberalni savez u četvrtak je u Saboru organizirao okrugli stol na temu 'Civilno društvo u Hrvatskoj – što zapravo želimo?', s ciljem analize dosadašnjeg doprinosa udruga razvoju društva, ali i propitivanjem imaju li nadležne državne institucije jasnu viziju podrške razvoju civilnog društva i na kojim vrijednostima ta vizija počiva.
Potpredsjednica GLAS-a Diana Topčić Rosenberg u izjavi novinarima ustvrdila je da je civilno društvo u Hrvatskoj marginalizirano područje djelovanja javnih politika, usprkos tome što postoji preko 52.000 udruga, 270 zaklada i stotine drugih organizacija civilnog društva.
“Ne postoji nacionalna strategija razvoja civilnog društva, unatoč tome što je prije godinu dana provedeno javno savjetovanje, ali nismo o tome dobili izvještaj, a pogotovo strategiju kojom bi se definiralo kako se država usmjerava i na koji način treba poduprijeti civilno društvo”, kazala je.
Kao jedan od indikatora koliko je to marginalizirana tema spomenula je da u Nizozemskoj 30 posto ljudi radi u organizacijama civilnog društva, a u Hrvatskoj ih je zaposleno oko 22.000.
U zemljama razvijene demokracije oko 75 posto građana donira za različite projekte organizacija civilnog društva, a u Hrvatskoj o tome uopće nema podataka. Osim toga, porezna reforma ni na koji način ne podržava doniranje građana ili poslovnog sektora, upozorila je Topčić Rosenberg.
“Civilno društvo trebamo promatrati kao doprinos društvu općenito, razvoju demokracije, ljudskih prava, razvoju inovacije u socijalnim uslugama, socijalnog poduzetništva koje kod nas uopće nije podržavajuće regulirano”, istaknula je dodavši kako se u Hrvatskoj od organizacija civilnog društva očekuje da se samofinanciraju.
Nonšalantan odnos birokracije u raspolaganju javnim sredstvima
GLAS-ov saborski zastupnik Goran Beus Richembergh također smatra da svaka pametna i uspješna vlada respektira socijalni kapital u civilnom društvu, jer je poznato da je civilno društvo na jednu kunu dotacije u stanju proizvesti tri do četiri puta vrjednije socijalne usluge i ostale oblike aktivnosti općega dobra.
Brine nas što odnos države prema civilnom društvu u zadnjih 20 godina prolazi kroz vrlo turbulentne faze, od partnerstva do potpunog ignoriranja ili napadanja, kazao je upozorivši da se civilno društvo pokušava politizirati i stvarati politički podobne i nepodobne organizacije.
“Preko čitavog niza predrasuda pokušava se diskreditirati ono što ljudi u civilnim udrugama rade, a posebno zabrinjava nevjerojatno nonšalantan odnos birokracije u čitavom nizu ministarstava kada je riječ o raspolaganju javnim sredstvima. To je vidljivo iz dinamike raspisivanja javnih natječaja i njihove evaluacije. Njima je sasvim normalno da se sredstva za tekuću godinu odobravaju tek u zadnjem kvartalu, što je suludo“, istaknuo je Beus Richembergh.
Tvrdi kako se samo “reda radi” donose planovi raspolaganja sredstvima iz europskih fondova, a onda oni koji su zaduženi za provedbu nemaju nikakve kapacitete za to, pa ta sredstva stoje, čekaju ili propadaju.
“To je nedopustivo, pogotovo u situaciji kada se država ne zna nositi s velikim izazovima s kojima se civilno društvo uvijek znalo vrlo efikasno nositi”, zaključio je Beus Richembergh.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.
