Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) odbacilo je u petak navode Vijeća Europe (VE) o kolektivnom protjerivanju i policijskom nasilju nad ilegalnim migrantima, zbog čega je povjerenica za ljudska prava VE-a Dunja Mijatović, pozivajući se i na upozorenja domaćih i stranih nevladinih organizacija, pozvala Hrvatsku da to hitno zaustavi.
VEZANA VIJEST
MUP u priopćenju napominje kako radi potpunog izvješćivanja javnosti treba navesti da je Mijatović od ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića 3. listopada dobila detaljan odgovor o načinima postupanja hrvatske granične policije, pristupu međunarodnoj zaštiti u Hrvatskoj, te naporima koje Hrvatska ulaže u očuvanje zajedničkih europskih politika.
Mjere odvraćanja primjenjuju se intenzivnije nego ranije
“Republika Hrvatska kao članica Europske unije i kao zemlja koja u dogledno vrijeme namjerava postati članicom Schengenskoga prostora ima suvereno pravo kontrole ulaska stranih državljana na svoj teritorij, kao i obvezu zaštititi državnu granicu od nezakonitih prelazaka”, stoji u priopćenju.
Od sredine prošle godine, navodi MUP, povećani su ljudski i tehnički kapaciteti granične policije na vanjskoj granici, a mjere odvraćanja primjenjuju se intenzivnije nego ranije zbog povećanih migracijskih kretanja na tzv. istočnom sredozemnom, odnosno zapadno-balkanskom migracijskom pravcu.
Odvraćanje, koje je propisano Zakonikom o schengenskim granicama, podrazumijeva mjere i radnje za sprečavanje pokušaja nezakonitih ulazaka preko vanjske granice izvan graničnih prijelaza.
Hrvatska je na granici sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, koja je najugroženija od nezakonitih migracija, angažirala veliki broj policijskih službenika za zaštitu državne granice i postavila moderna tehnička sredstva dubokog optičkog i radarskog nadziranja granične crte, danju i noću, u svim vremenskim uvjetima.
Kopnena granica s Bosnom i Hercegovinom, kao i morska granica prema Crnoj Gori, od 18. srpnja 2018. godine iz zraka se nadzire Frontexovim zrakoplovom, ističe MUP.
Sve prijave nevladinih udruga i drugih organizacija o navodnoj uporabi sredstava prisile policijskih službenika prema migrantima provjerene su u okviru mogućnosti, s obzirom da u pravilu nema dovoljno konkretnih podataka potrebnih za kriminalističko istraživanje.
Nije utvrđen nijedan slučaj uporabe sredstava prisile ili krađe
Do sada niti u jednom slučaju nije utvrđeno da su policijski službenici prema migrantima uporabili sredstva prisile. Isto tako nisu potvrđeni navodi da policijski službenici na štetu državljana trećih zemalja čine kaznena djela krađe, tvrdi MUP.
Zbog toga što ih policijski službenici odvraćaju od ulaska u Hrvatsku ili prema njima provode druge propisane postupke kojima ih vraćaju u zemlju iz koje su nezakonito ušli u Hrvatsku, pri čemu se radi o sigurnim trećim zemljama ili državama članicama EU-a u kojima mogu ostvariti pravo na međunarodnu zaštitu, migranti optužuju hrvatske policijske službenike za nasilje. To rade u očekivanju da će im takve optužbe pomoći u novom pokušaju ulaska u Hrvatsku i nastavku puta prema državama krajnjeg odredišta, kaže MUP.
U priopćenju se podsjeća da je Hrvatska tijekom prošle godine zaprimila 1887 zahtjeva, a do 20. rujna 2018. godine izraženo je 816 namjera podnošenja zahtjeva za međunarodnom zaštitom.
U 2017. godini odobrena je zaštita za 211 osoba, a u 2018. godini do 28. rujna odobreno je 157 zaštita, što potvrđuje da Hrvatska državljanima trećih zemalja osigurava pristup međunarodnoj zaštiti, navodi MUP.
No, dosadašnje iskustvo pokazuje da nezakoniti migranti, koji po ulasku u Hrvatsku iskažu namjeru podnošenja zahtjeva za međunarodnu zaštitu, u 77 posto slučajeva napuste područje Hrvatske prije nego doista podnesu zahtjev ili nakon što se pokrene upravni postupak u kojemu se razmatra njihov zahtjev.
Radi se o sekundarnim kretanjima tražitelja azila, koja su dovela u pitanje opstojnost europskoga sustava azila i dosljednu primjenu schengenske pravne stečevine, što potvrđuju i podaci o dublinskim transferima.
Naime, u razdoblju od 2016. godine do danas temeljem dublinskoga postupka u Hrvatsku su transferirane ukupno 1042 osobe (2016. godine 637 osoba, 2017. godine 311 osoba, a 2018. godine 94 osobe). Iz Hrvatske je tijekom 2016. i 2017. godine u druge države članice transferirano 8 osoba, a tijekom 2018. godine 6 osoba, napominje MUP.
Migranti koriste Hrvatsku kao zemlju tranzita
To pokazuje da migranti koriste Hrvatsku kao zemlju tranzita na putu u države zapadne i sjeverne Europe, koje ih potom vraćaju u Hrvatsku. U većini slučajeva ne radi se o izbjeglicama koji trebaju međunarodnu zaštitu već o ekonomskim migrantima, a s takvom situacijom nitko u Europi nije zadovoljan.
Zato su članice Europske unije zaključcima Europskog vijeća iz lipnja pozvane poduzeti “sve potrebne unutarnje zakonodavne i administrativne mjere kako bi suzbile takva kretanja i kako bi u tu svrhu ostvarile bliskiju uzajamnu suradnju”. MUP i provodi takve mjere. ističe se u priopćenju.
U zaključcima Europskog vijeća dodatno se ističe da hitno treba uložiti više napora kako bi se osigurala brza vraćanja i spriječila uspostava novih morskih ili kopnenih ruta. “I dalje je ključno surađivati s partnerima u regiji zapadnog Balkana i podupirati ih u svrhu razmjene informacija o migracijskim tokovima, sprječavanja nezakonitih migracija, povećanja kapaciteta za zaštitu granica i poboljšanja postupaka vraćanja i ponovnog prihvata”.
Ta je odredba u zaključke Europskog vijeća uključena na prijedlog i zahtjev Hrvatske. Također, zaključcima Europskoga vijeća se pozdravlja “namjera Komisije da podnese zakonodavne prijedloge za učinkovitiju i dosljedniju europsku politiku vraćanja”.
MUP je upoznat sa sadržajem izvješća UNHCR-a i smatra da uključivanje neprovjerenih i navodnih optužbi u službeno izvješće stvara dodatni pritisak na MUP kako bi popustio u dosljednoj provedbi zaštite vanjske granice Europske unije.
Sporni navod nalazi se na 18. stranici izvješća UNHCR-a “Putovi očajnika”, a oslanja se na novinske članke, pa tako i članak The Guardiana, koji se pozivaju na neprovjerljive informacije od nepoznatih migranata ili na navode nevladinih udruga, ističe MUP.
Među nevladinim udrugama su i one koje su za Božić prošle godine preko društvenih mreža pozvale migrante u Srbiji na okupljanje u većem broju na zelenoj granici između Hrvatske i Srbije s namjerom “otvaranja“ hrvatske granice kako bi migrantima omogućile nesmetan prolaz prema odredišnim državama. Te iste nevladine udruge zbog promjene pravca migracijskih kretanja sada djeluju u Bosni i Hercegovini, tvrdi se u priopćenju.
Volonter proglašen krivim za pomaganje u nezakonitom prelasku granice
MUP pritom skreće pozornost na činjenicu da je volonter jedne od nevladinih udruga, na čije se navode poziva UNHCR, na Prekršajnom sudu u Vukovaru, Stalna služba u Županji, nedavno nepravomoćno proglašen krivim za pomaganje migrantima u nezakonitom prelasku državne granice, za što mu je izrečena novčana kazna.
MUP i UNHCR uspostavili su dobru suradnju u vezi postupanja hrvatskih policijskih službenika prema migrantima i međusobnog izvješćivanja. UNHCR s Hrvatskim pravnim centrom kao partnerom sudjeluje u projektu “Border monitoring”, te ima mogućnost uvida u postupanje hrvatske granične policije. Dosad u provedbi toga projekta nismo imali konkretnih primjedbi na postupanje hrvatske policije, kaže MUP.
Također napominje da je lani od pučke pravobraniteljice zaprimio na očitovanje 19 pismena, na koja je pravovremeno i s detaljnim obrazloženjem odgovorio.
MUP na kraju poručuje da će u vrijeme pojačanog migracijskog pritiska na određene dijelove državne granice prema izbjeglicama u stvarnoj potrebi za zaštitom i dalje postupati poštujući njihova temeljna prava i primjenjujući relevantne propise koji proizlaze iz nacionalnog zakonodavstva, pravne stečevine EU-a i međunarodnih konvencija. Ali isto tako će nastaviti dosljedno primjenjivati hrvatske i europske zakonske procedure u zaštiti državne granice u odnosu na pokušaje nezakonitih prelazaka.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram.
