Veterani Domovinskog rata u većoj mjeri glasaju za stranke desnice i desnog centra od opće populacije, u znatno većoj mjeri se ideološki samoidentificiraju kao desničari i krajnji desničari, a na izborima sudjeluju u otprilike istoj mjeri kao i opća populacija.
Pokazalo je to istraživanje “politička participacija i stranačke preferencije ratnih veterana u Hrvatskoj” Dragana Bagića i Krune Kardova, obojica s Odsjeka za sociologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta, objavljeno u novom broju časopisa “Politička misao”.
Bagić i Kardov istraživali su sudjelovanje na izborima, političku preferenciju i ideološku samoidentifikaciju na izborima 2011. godine, zatim u drugom krugu 2015. i uoči parlamentarnih izbora 2015. godine. Istraživanje je provedeno na uzorku od ukupno 2.889 ispitanika od kojih je njih 320 upisano u Registar branitelja, pa njihov udio u uzorku istraživanja otprilike odgovara njihovom udjelu u stanovništvu, piše Novi list.
U političkoj participaciji, a Bagića i Kardova je zanimala osnovna politička participacija, odnosno sudjelovanje na izborima, nema nikakvih bitnih razlika između veterana, neveterana i opće populacije. U cijelom uzroku na izborima je sudjelovalo 66,7 posto ispitanih, među neveteranima je odaziv bio 66,2 posto, a među veteranima 69,9 posto što jest nešto više od općeg uzorka, ali ne bitno.
Razlike su veće kada se pogleda kako je tko glasao (ili u slučaju parlamentarnih izbora 2015. godine namjeravao glasati) na izborima.
Na parlamentarnim izborima 2011. godine uvjerljivo je pobijedila Kukuriku kolicija četiri stranke lijevog centra i liberala koju je predvodio SDP. Na tim izborima za desnicu i desni centar glasalo je 40,3 posto birača iz općeg uzorka, među neveteranima njih 38,7 posto. Međutim, među veteranima za opcije s tog dijela političkog spektra glasalo je 51,5 posto veterana.
Da veterani naginju desnom dijelu spektra jasno je vidi li se da je na istim izborima za stranke ljevice i lijevog centra (a među njima je i pobjednička koalicija) glasalo 34,4 posto veterana. U općem uzorku je za taj dio spektra glasalo 43,3 posto anketiranih, a među neveteranima 44,6 posto. Interesantno je da se malo birača odlučuje za stranke centra, a tu donekle, ali ne bitno odskaču veterani koji su se za takve stranke odlučili u 6,6 posto, dok je taj postotak među općim uzorkom i neveteranima manji za otprilike dva postotna poena.
Naginju desno
Na predsjedničkim izborima istraživan je drugi krug, odnosno sraz Ive Josipovića i Kolinde Grabar-Kitarović. Današnja predsjednica Republike koja je podržala prosvjede u šatoru ispred Ministarstva branitelja zadobila je veliku podršku veterana. Naime, njih 61,2 posto odlučilo se za nju, dok se među veteranima Josipoviću (koji je posjetio prosvjednike u šatoru, ali mu nije pomoglo) priklonilo njih 30 posto. U cijelom uzorku Josipovića je podržalo 38,7 posto anketiranih, Grabar-Kitarović 51,7, među neveteranima za Josipovića je bilo njih dvije petine, za Grabar-Kitarović polovina.
Da veterani naginju desno jasno je iz ispitivanja njihove ideološke samodentifikacije. Naime, kao desničare i kranje desničare vidi se njih 21,7 posto (od toga dvije trećine vidi se kao krajnje desničare, što znači da se svaki sedmi veteran vidi tako). U općem uzorku na desnicu i krajnju desnicu smjestilo se ukupno 11,3 posto anketiranih, a među neveteranima deset posto. Veterani se kao ljevičari i krajnji ljevičari doživljavaju u 4,3 posto slučajeva. Cijeli uzorak u 6,2, neveterani u 6,3 posto iz čega je jasno da je cijelo hrvatsko biračko tijelo lagano nagnuto udesno. Ipak, većina je u centru ili umjereno lijevo, odnosno desno. U te tri kategorije svrstalo se 61,2 posto veterana, 62,4 posto općeg uzorka i 62,7 posto neveterana.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
