Europska komisija danas je objavila Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2018. u kojem se analiziraju i uspoređuju najvažniji izazovi koji stoje pred obrazovnim sustavima.

U izvješću je naglašeno kako su u Hrvatskoj pokrenute „ambiciozne reforme nakon dugogodišnjih odugovlačenja uzrokovanih političkim prijeporima“.

Uz kurikularnu reformu koja je konačno u učionicama zaživjela u 74 škole u eksperimentalnoj fazi i uvođenje informatike kao obveznog predmeta u 5. i 6. razrede osnovnih škola, Europska komisija istaknula je važnost zakonskih izmjena u strukovnom obrazovanju koji su otvorili mogućnost reformi strukovnog obrazovanja „koje je dugi niz godina u Hrvatskoj suočeno s problemima kvalitete i povezanosti s tržištem rada“. U sklopu reforme strukovnog obrazovanja iz Brisela podcrtavaju kako je uvođenje dualnog obrazovanja u pilot projektu te uspostava 25 Regionalnih centara kompetentnosti vrijednih milijardu kuna dobar reformski smjer.

Također, u izvješću je apostrofiran „značajan napredak“ u ostvarivanju jednakih prilika po pitanju dostupnosti visokog obrazovanja za studente slabijeg socio-ekonomskog statusa zbog dvostruko većeg broja stipendija, te je pohvaljeno donošenje Odluke Vlade o programskom financiranju visokih učilišta kojom će se financijski stimulirati sveučilišta koja otvaraju deficitarne studijske programe te ostvaruju kvalitetne i mjerljive rezultate.

„ Prethodna izvješća Europske komisije nisu bila ni približno tako povoljna zato sam zaista zadovoljna nakon ovog pozitivnog pregleda triju reformskih procesa koje vodimo u sektoru obrazovanja, a posebno mi je drago vidjeti da je Komisija pohvalila korištenje EU fondova u reformskim procesima. Važno je jednakim tempom nastaviti uvođenje potrebnih promjena u hrvatskom obrazovanju i dok god je ovaj tim u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, mi ćemo dati sve što je u našoj moći da konačno u školama i fakultetima zaživi obrazovanje koje će mladim ljudima osigurati prilike za ostvarivanje ambicija i snova u Hrvatskoj. Iako razloga za optimizam ima, još uvijek u političkom prostoru i određenim interesnim skupinama ima puno kočničara reformi kojima nije u fokusu opći interes već zaustavljanje progresa i ostvarivanje osobnih probitaka. Idealnog rješenja nema, ali iskustva drugih država pokazuju da je kod reformi obrazovanja važan kontinuitet promjena i široka politička i društvena potpora. Stoga još jednom pozivam sve da se uključe na konstruktivan način tamo gdje mogu dati pozitivan doprinos.“ – kazala je optimistična ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

Komisija je Hrvatskoj dala i dodatne preporuke oko povećanja obujma učenja građanskog odgoja u školama, koji se na državnoj razini trenutno implementira kao međupredmetna tema kroz eksperimentalnu fazu kurikularne reforme, dok su pojedini osnivači samostalno uveli građanski odgoj kao fakultativni program. Uz to u izvješću je navedeno kako postoji prostor za povećanje financiranja sustava obrazovanja i kako Hrvatska mora snažnije raditi na promociji i provedbi cjeloživotnog obrazovanja te predškolskog odgoja i obrazovanja, priopćili su iz Ministarstva.