U Newsroomu smo u četvrtak analizirali transparentnost rada Vlade Andreja Plenkovića, a u goste nam je došla bivša glasnogovornica Vlade, sada saborska zastupnica HDZ-a, Sunčana Glavak.
Mandat Vlade je skoro na polovici, je li Vlada transparentna?
“Ja mislim da jest, ako napravimo komparaciju s ostalim članicama EU, primjerice, u Češkoj su sjednice vlade zatvorene za javnost, nema otvorenog dijela, nikakvih prijenosa. Sjednice Hrvatske vlade se prenose i na Facebooku, sve se može vidjeti, što se tiče Danske, isto se ništa ne prenosi. U Francuskoj nema prijenosa, u Njemačkoj… Ugalvnom među zemljama EU mislim da je ovo dobar demokratski standard”
Reporter N1 Hrvoje Krešić godinama prati rad Vlade i državnih institucija. “Rad Vlade nije u potpunosti transparentan, ali pogrešno bi bilo reći da je sasvim netransparentan. Neke stvari novinari dobiju na vrijeme, ali recimo priprema za sjednicu Vlade ne stiže dovoljno brzo, neki dokumenti bi mogli biti pristupačniji. Trebalo bi i postojati neko jasno pravilo kada, kome i zašto se obraća Andrej Plenkoviće, kada i zašto negdje gostuje, a nedostaju i brifinzi. Jako puno toga je nedorečeno i često ovisi o nekom osobnom hiru, a ne o sustavu vrijednosti”, smatra Krešić.
“Kolega Krešić dugo prati rad Vlade, mogu se složiti da se svaki posao može unaprijediti.”
No, kolega Krešić spominje i nedorečenost, da se za neke stvari kasno sazna, da se neke uopće ne daju van, da nedostaje brifinga?
“Nekada Vlada može odlučiti da u tom trenutku informaciju treba zadržati za sebe. Naravno da mediji to propitkuju. Između Vlade i medija mora postojati i malo tog međusobnog nadmetanja, ali i povjerenja. Što se tiče brifinga, veliki brifinzi su bili kod velikih stvari, recimo kada se donosio takozvani “lex Agrokor”, brifing je trajao satima. Brifinzi su i uoči svakog izglasavanja proračuna. Ponekad vam tempo ne dozvoljava ono što biste vi u komunikacijskom smislu htjeli napraviti.
Zašto se dnevni red sjednice Vlade pušta tek par sati prije? Bilo je slučajeva kad se radilo i o minutama.
“Nekada se pušta ranije, nekada kasnije. Kada članovi Vlade izglasaju nacrt prijedloga nekog zakona onda on to postaje, a ne kada je taj papir došao. Za svaki akt postoji javno savjetovanje, sve je bilo transparentno. Dok prođe javno savjetovanje moramo vidjeti što će biti u konačnom nacrtu prijedloga, Vlada to onda izglasa, šalje se u Sabor, zna se procedura. Ja razumijem da mediji žele znati, znam koje zakonske propise imamo – Vlada ih poštuje.”
Spomenuli ste “lex Agrokor”, jesu li netransparentnosti naštetile tom cijelom procesu?
“Vjerojatno jesu. Ne u suštinskom smislu, već u percepciji. U javnosti, u politici, percepcija je važna. Naravno da se taj proces morao odvijati vrlo oprezno, u tom trenutku Hrvatskoj je prijetio potpuni kolaps – da je 60.000 ljudi ostalo bez posla, srušilo bi se vjerojatno cijelo hrvatsko gospodarstvo. To nikome nije bilo u interesu. Trebalo je naći ravnotežu kako odraditi posao, donijeti zakon i kako to komunicirati. Naravno da s odmakom možemo reći da se nešto moglo pametnije, zato i se kaže da je to naknadna pamet. Slažem se, mogli smo možda bolje.”
Kako bi otkrivanje postojanja radne skupine, takozvane grupe Borg, moglo naštetiti? Po izjavama iz veljače, ožujka 2018. vidimo da se niti jednom riječi nije spominjala neka radana skupina, sve je bilo tajnovito.
“Nije bilo tajnovito, radilo se odgovorno. Post festum imamo zakon koji je odredio i jednu reformsku mjeru, nekakav i sistem plaćanja i sistem rada kao što to treba biti. Neke druge zemlje, na razini EU će u nekom pogledu koristiti naš zakon. Nemojmo govoriti samo o problemima, govorimo i o postignutim prednostima.”
Kako po Vama Andrej Plenković vodi HDZ?
“Vidimo da HDZ ima stabilnu potporu. HDZ je najveća stranka sa svim našim prednostima i manama. Ima nas puno i nije lako s nama. Svatko je zasebna osobnost. Mislim da Andrej Plenković izvrsno vodi stranku i balansira. Nije lako voditi jednu ovako veliku obitelj.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
