Predstavnici Nezavisnih hrvatskih sindikata, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Matice hrvatskih sindikata u četvrtak su, uoči saborske rasprave o paketu zakona o mirovinskoj reformi, pozvali saborske zastupnike da ne podrže predloženu reformu.
Ispred zgrade Sabora, predstavnici triju sindikalnih središnjica zastupnicima su dijelili pismo koje su središnjice poslale saborskim klubovima, a u kojima su pobrojale svoje primjedbe na predložene izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju.
Sindikati traže da predlagatelj, dakle Vlada, odustane od podizanja dobi za odlazak u starosnu i prijevremenu mirovinu te zakonski vrati dobnu granicu s predloženih 67 na 65, odnosno 60 godina života.
Neprihvatljiv im je prijedlog da se već od 2027. dob za odlazak u starosnu mirovinu dugogodišnjih osiguranika sa sadašnjih 60 poveća na 61 godinu.
‘Najgore je što se podiže dob za odlazak u mirovinu na 67 godina, i to u uvjetima u kojima radnici ne mogu raditi do 67 godina jer ih se poslodavci žele riješiti već s 55 godina’, kazao je Darko Šeperić, iz inicijative ‘Doživi mirovinu – I tebe se tiče’ koja je organitzirala i prosvjed protiv mirovinske reforme održan 20. listopada u Zagrebu.
VEZANA VIJEST
‘Tražimo’, govori Šeperić, ‘i kažnjavanje poslodavaca koji ljude sustavno šalju u prijevremenu mirovinu. Neka se njih zbog toga sankcionira nekakvim novim porezima, doprinosima’.
‘Ovo je tek početak naših akcija, pripremamo inicijativu za referendumi uskoro ćemo komunicirati javnosti referendumsko pitanje i pozvati građane da sami odluče o ovom pitanju jer ih se svih tiče’, rekao je.
Hrvatski sabor u četvrtak raspravlja o paketu od šest zakonskih prijedloga cjelovite mirovinske reforme kojem se sindikati i oporba snažno protive, a za koji resorni ministar Marko Pavić tvrdi da će omogućiti povećanje mirovina, dugoročnu financijsku održivost mirovinskog sustava i ojačati drugi mirovinski stup.
Mirovinskom reformom predviđa se produljenje životne dobi za odlazak u punu starosnu mirovinu na 67 godina života već od 2033., oštrija penalizacija prijevremenog umirovljena od čak 20,4 posto za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu, te izbor za osobe rođene nakon 1962. hoće li ostati u oba mirovinska stupa ili preći u 1. mirovinski stup.
“Mirovinska reforma dugoročno će osigurati održivost financija, pozitivan efekt na proračun, 11,3 milijardi kuna do 2040., povećanje rata u drugom stupu i povećanje mirovina “, ističe ministar Pavić i ustraje kako je reforma nužna te da bi bez nje građani koji od sljedeće godine idu u mirovinu imali 600 do 700 kuna manju mirovinu nego sadašnji umirovljenici.
Oporbeni čelnici ocijenili su predloženu mirovinsku reformu “sanacijom mirovinskog sustava a ne reformom”, “udarom po običnim građanima”, te “reformom po načelu radi dulje, primaj manje i živi još teže”.
Sindikati nezadovoljni predloženim zatražili su povratak dobne granice za odlazak u punu starosnu mirovinu na 65 godina, nepodizanje dobne granice za dugogodišnje osiguranike i ublažavanje penalizacije za prijevremeno umirovljenje te najavili mogućnost prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma.
Zakonski paket mirovinske reforme čine Zakon o mirovinskom osiguranju, Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, Zakon o dodatku na mirovine, Zakon o obveznim mirovinskim fondovima, Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima.
