Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta često je na meti kritika javnosti kako ne radi dovoljno efikasno, s druge strane mnogi se, a prije svega političari upravo na njega pozivaju "neka zajedno s DORH-om radi svoj posao. Preostaje vidjeti hoće li se dolaskom Vanje Marušić na mjesto nove ravnateljice USKOK-a što promijeniti.

Za desetak će dana prisegnuti i stupiti na dužnost. Vanja Marušić preuzet će USKOK za koji je već radila i to na slučajevima Ive Sanadera. Tri je godine vodila i riječko Županijsko državno odvjetništvo, a izabrao ju je glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić. Jeleniću su suglasnost dali i kolege u DORH-u i ministar. “Od Vanje Marušić očekujem da s jedne strane da nastavi uspješan rad USKOK-a kakav je bio i do sada, i naravno da i poboljša i u jednom organizacijskom, komunikacijskom smislu kako unutar samog USKOK-a tako i sa Državnim odvjetništvom republike Hrvatske”, rekao je.

Marušić zamjenjuje Tamaru Laptoš. Zajedno su nekada sjedile u sudnici, primjerice u Sanaderovom slučaju HYPO. Danas jedna preuzima USKOK, druga odlazi u DORH. Jelenić, koji je birao između tri kandidatkinje, kaže da izbor nije bio lak. “Prevenstveno sam se vodio, ne samo interesom USKOK-a, već i cijele državnoodvjetničke organizacije, dakle mislim na to da kolegica Laptoš ujedno i zamjenica i glavnog državnog odvjetnika i mislim da će naći ona svoje mjesto i na DORH-u i te kako doprinjeti radu DORH-a”, rekao je Jelenić.

Tamara Laptoš USKOK vodi od travnja 2014. godine: nju je imenovao Mladen Bajić, Dinko Cvitan kojeg je nasljedila ostavio ju je na toj funkciji. USKOK ostavlja sa, prema izvješću za 2017. godinu, 91% osuđujućih presuda od 400 presuda ukupno te preko 37 milijuna kuna nezakonite imovine.

Rejting USKOK-a sasvim sigurno mjeri se prema velikim predmetima, poput primjerice Sanaderovog – koji se, činjenica je, znaju razvlačiti i godinama. Pa brojni odvjetnici, među kojima i Anto Nobilo, smatraju da USKOK-u treba nova taktika, umjesto gomilanje velikog broja optuženih, kaznenih djela, svjedoka i dokaza u jedan predmet. “Treba ogoliti onog tko je napravio kazneno djelo, treba ogoliti samo kazneno djelo, dati vjerodostojne dokaze i omogućiti sudu da donese presudu. Ovako se pompozno i zbog utjecaja na javno mjenje ide na megaprocese koje nikad nitko ne može dovršiti”, smatra Nobilo.

S dokumentacijom i spisima jedva se, ali u prostornom smislu, nosi i USKOK, ali i ostala niža državna odvjetništva u Zagrebu. Loši uvjeti rada već su duže vrijeme tema, a ministar pravosuđa kaže da će se dio problema riješiti sa zgradom bivšeg Prekršajnog suda na Kennedyjevom trgu. Zgrada je u vlasništvu države, ima više od 4.000 kvadrata, no kako je trenutno i napuštena – trebat će i radovi i ulaganja. Tek treba raspisati natječaj za izvođače radova – i pretpostavlja se da će uređenje trajati cijelu iduću godinu.

“Mi ćemo ga iduće godine urediti i nakon toga ćemo ju staviti na raspolaganje Državnom odvjetništvu. Oni će odlučit koga će u taj prostor useliti, ali 4 i pol tisuće kvadrata – to je jedan dobar potencijal da se rasterete. Planiramo uložiti u to 5 milijuna kuna”, rekao je ministar pravosuđa, Dražen Bošnjaković.

Više pogledajte u prilogu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.