Investitor i poduzetnik Nenad Bakić koji je jedan od pokretača STEM revolucije u Hrvatskoj bio je gost Novog dana. Osnovne škole diljem Hrvatske od utorka se mogu prijaviti za sudjelovanje u projektu STEM revolucija - Razredna nastava koji će digitalnu pismenost i programiranje uz micro:bit omogućiti i školarcima u prva četiri razreda.
“Prvo treba vidjeti otkud smo krenuli. 2015. smo bili uvjerljivo zadnji u EU-u. Kroz udrugu i Croatian Makers smo napravili revoluciju u hrvatskom školstvu što se tiče STEM-a. Došli smo do sto tisuća djece, razvili bogat sadržaj s nizom aktivnosti. Robotikom se bave djeca koju tu zanima. Naš prvi veliki projekt je bio u robotici. Dugo smo tražili platformu za univerzalnu digitalnu pismenost. Srećom smo to našli s fantastičnim uređajem, microbitom. Imali smo nevjerojatnu podršku javnosti. Nakon nas su tim putem krenuli i Singapur, Danska, Švedska je uvela programiranje od prvog razreda i mi smo krenuli s programiranjem u niže razrede osnovne škole. Zakladu Microbit osnovali su Amazon, Microsoft, Samsung… Djeca širom svijeta koriste ih, predlažu eksperimente, to je fizičko računarstvo. Mi smo partner za čitavu Europu.”, kaže Bakić.
U Hrvatskoj je ovaj projekt zasnovan na privatnoj inicijativi.
Ministarstvo je promoviralo projekt i stalno je prisutno u javnosti s velikim projektima i mora opravdati te investicije. Imam dojam da naš projekt, jer jer užasno uspješan i radikalno jeftin, nije ponekad ni dobro da ga se previše vidi.
Koliko je STEM revolucija dobro uklopljena u obrazovni sustav?
VEZANA VIJEST
Mi ne smijemo biti fetišisti. 85 posto škola se dobrovoljno javilo, prijavilo se 2.000 učitelja koje smo obrazovali. HUP je platio te honorare. Mi smo napravili bogat sadržaj, preko 100 lekcija… Kurikulum je isprazna priča. Mi znamo da 10 posto od tih 85 posto škola nije ni otvorilo mikrobitove. Ali mnogi su ih koristili međupredmetno, a to je ono što mi želimo postići.
Što nedostaje kurikularnoj reformi?
STEM i nove tehnologije su dio priče. Kad dugo zaostaješ, onda se kaže da si zaostao. Mi smo de facto zaostala zemlja Europe. Globalizacija ne čeka, svatko treba biti digitalno pismen. Ono što je pogrešno u reformi, a ministarstvo je naslijedilo vrlo vruć orah, je da je ona politički ideologizirana. Politika se nije smjela uopće ubaciti unutra… Dijeliti društvo kroz tu reformu je užasno štetno. Ministarstvo sad radi u dobrom smjeru, radi praktične poteze…
Najavljuje se da Vlada osniva novo vijeće za budućnost.
Mi živimo u budućnosti. Bitno je da to bude društvena tema. CNN, Google, Tesla, su promijenili budućnost, ne nekakva vijeća. Biznisi stvaraju budućnost.
U čemu smo dobri?
Postoje kompetitivne i komparativne prednosti. U nogometu imamo kompetitivne prednosti. Komparativna prednost znači da si manje loš u nečemu… Mi u Hrvatskoj trebamo gledati ne ono u čemu imamo veliku prednost, trebamo se lišiti mitomanije i gledati gdje su nam komparativne prednosti, ali ne ići u smjeru koji je opasan.
Što škole trebaju napraviti?
Djeca nemaju direktan pristup IT praktikumu. Školama koje će imati ili imaju doseg tehnologije, ‘parkirat’ ćemo u knjižnice dvostruku količinu micro:bitova, od broja djece u najvećem razredu. Učitelji mogu izabrati što im je izvedivo, a djeca ih mogu odnijeti doma i biti stvaratelji. To je malo kompliciran koncept, ali mi idemo malo neobičnim putem i vjerujemo da će akcija rasti i da ćemo skupljati sredstva. Cilj nam je skupiti 6 milijuna kuna i pokrenuti prvih 1.000 škola.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
