Mirovinski fondovi moći će ulagati u start-up tvrtke.

Takva svojevrsna liberalizacija ulaganja mirovinskih fondova krije se u paketu zakona mirovinske reforme koji će u drugo saborsko čitanje. Ministar rada Marko Pavić potvrdio je da postoji takav prijedlog odredbe po kojoj će Mirovinski fondovi moći uz ograničenje, dio od više od 90 milijardi kuna ulagati i u hrvatski start-up.

Neki taj potez pozdravljaju. Drugi se pitaju – nije li to previše rizično?

Trojica prijatelja koji rade na aplikaciji koja bi trebala omogućiti studentima i poslodavcima da se međusobno lakše pronađu. Ističu kako pronalazak investitora za pokretanja start-upa u Hrvatskoj nije nimalo lagan posao. Za njih je najava da bi mirovinski fondovi mogli ulagati u start-upove – dobra vijest. 

“Sada to nije ni blizu razine kakva je u Americi ili zapadnim zemljama, ako će se nešto od toga realizirati, to bi bilo idealno, nadam se samo da birokratski aparat neće dozvoliti da to sve skupa bude tako sporo kako je inače”, kaže poduzetnik Tomislav Krišto.

Na detaljima zakonske odredbe koja bi to mogla omogućiti, kaže ministar Pavić, još se radi – no ideja je da se mirovnskim fondovima omogući, pored ostalih ulaganja, investiranje u start-upove uz ograničenja – maksimalnih iznosa – 0,2 posto vrijednosti imovine rizika A i 0,1% imovine B fonda, srednjeg rizika.

“U drugom čitanju, mirovinskim fondovima omogućit ćemo ulaganje u start-upove gotovo 100 milijuna kuna i vjerujemo da će ta mogućost biti korištena na dobrobit hrvatskih start-upova i da se upravo razviju poslovi dodane vijednosti”, kaže ministar rada Marko Pavić.

Dok sve ne bude gotovo, iz Udruga društava za upravljanje mirovinskih fondova ne žele pred kamere. Poručuju načelno kako je to dobar potez te da bi svako ulaganje, pa tako i ovo, prolazilo rigorozne procjene rizika. Ipak – ne svidja se svima ideja.

“Sami start-upovi mogu završiti s višestrukom zaradom, ali znamo i s druge strane kako to u većini slučajeva ispadne i da dobar dio toga nikada ne zaživi, tako da nisam sklon tome da se to podrži, no u cijelini gledano – sve nas to skupa vraća na prvobitnu priču – smislenosti ovakvog trostupnog modela”, kaže Krešimir Sever iz Hrvatskog nezavisnog sindikata.

Europske zemlje ovom modelu nisu sklone – pa koliko je onda sve to skupa rizično?

“Postoje razni modeli, ali na 100 milijardi kuna, 0,1 posto u startapove nije velik novac, a tu se može financirati – a ja sa osobno bio u Velikoj Britaniji kada je i Rimac prestavljao svoje proizvode, kada je bio photomat kad su bili mnogi slični, Hrvoje Prpić, svi ti start-upovi danas zapošljavaju stotine inženjera prema tome, vidimo da je start-up scena izuzetno jaka”, govori ministar Pavić.

Start-up se ne procjenjuje kao klasičnu tvrtke – na temelju višegodišnjih rezultata, no u jednom od inkobatorora – ideja svojevrstne liberalizacije ulaganja mirovinskih fondova – ipak smatraju dobrim potezom.

“Investicija u start-up sasvim sigurno nije sigurna investicija, i izvjesno je da će biti gubitaka, ali istovremeno, start-upovi koji uspiju su daleko uspješnija, i daleko financijski izdašnija i isplativija nego investicija u ono što se zove niskorizična odnono niskoprinosna”, kaže Maja Brkljačić iz Algebra Laba.

Sigurnost investiranja se ipak može postići određenim zaštitnim mehanizmima, koji će, s obzirom na to da je riječ o novcu mirovinskih fondova – biti i više nego potrebni.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.