Mostova saborska zastupnica Ines Strenja upozorila je na borbu bolnica koje u svojoj nadležnosti imaju djelatnost dječje i adolescentne psihijatrije s nedostatnim prostornim i kadrovskim kapacitetima, kao i na činjenicu da država ne priznaje postojanje dječje i adolescentne psihijatrije kao zasebne djelatnosti.
Po podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svako peto dijete treba neki oblik psihološke potpore, što znači da se ne radi o beznačajnom problemu jer je riječ o najmanje 100.000 naše djece i mladih. Zašto krajem 2018. godine od Rijeke do Dubrovnika ne postoji niti jedan krevet za djecu s psihijatrijskim problemima, upitala je Strenja na sjednici Odbora.
Ministar zdravstva Milan Kujundžić zna da se radi o ranjivoj skupini, zna razmjere problema, a ne čini ništa. Nije donesen Strateški plan razvoja dječje i adolescentne psihijatrije, nego stoji u ladicama od 2016. godine, rekla je Strenja.
U Nacionalnom planu razvoja bolnica ne priznaje se postojanje dječje i adolescentne psihijatrije kao zasebne djelatnosti, zbog čega joj je uskraćena punopravnost i adekvatan razvoj. Uza sve to prisutna je deficitarnost kadrova, specijalista, kao i drugih multidisciplinarnih struka, dodala je.
Ulaganje u dječju psihijatriju prevenira poremećaje u odrasloj dobi, ali i dugoročno doprinosi financijskoj uštedi u zdravstvu. Izvršna vlast mora inzistirati na pružanju institucionalne, sistemske dijagnostičke i terapijske skrbi za djecu s psihičkim smetnjama, poručila je Strenja.
Hrvatsku je na taj problem već u više navrata upozorio Odbor Vijeća Europe za sprečavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, kao i pučka pravobraniteljica i pravobraniteljica za djecu.
Postojanje problema i potrebu unapređenja zaštite mentalnog zdravlja djece u našoj zemlji prepoznao je i Odbor za prava djece UN još u rujnu 2014. godine, rečeno je na sjednici.
O problemu nedostatka skrbi za akutno ugroženu djecu s problemima duševnog zdravlja Strenja je govorila gostujući u Newsroomu.
Upozorila je da je veliki problem nedostatka psihijatara za djecu. Navela je da u hrvatskom zdravstvenom sustavu ima oko 600 psihijatara za odrasle, a samo 40 dječjih – a trebalo bih ih biti oko 120.
“To je teška specijalizacija, koja emocinalno ‘jede’ ljude, kaže.
Također, upozorila je na nedostatnost sadašnjeg broja kreveta od 70, a trebalo bih ih biti barem 120.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
