Gost Novog dana bio je ministar zdravstva Milan Kujundžić.

Prema proračunu za 2019. zdravstvo će dobiti milijardu kuna više. Je li to dovoljno da se sustav održi?

“To trebamo gledati dvoznačno. S jedne strane to je velika svota za zemlju koja ima BDP kakav ima, veliki je pomak i pokazatelj osjetljivosti Vlade. S druge strane, to je malo u odnosu na potrebe. Ako gledamo da zdravstvo u svijetu godišnje poskupi od pet do deset posto i da toliko države povećavaju sredstva, to bi u našem slučaju bilo milijardu i pol ako želimo pratiti sve novosti i zadržati liječnike i sestre. Treba biti zadovoljan, ali nikako reći da je dosta. Trebat ćemo biti racionalni.”

Koliko je u ovom trenutku minus u zdravstu?

“U dnevnom političkom prepucavanj spominje se osam milijardi, to je naslijeđeni dug koji je ova Vlada naslijedila od SDP-a. 2017. smo završili tako da nismo povećali deficit. Ovu godinu ćemo vjerojatno nešto ga povećati, vidjet ćemo do kraja godine. Nastojimo s jedne strane potrošiti koliko je moguće manje, a pirtom pratiti sve što se događa u svijetu. Hrvatska medicina u nijednom segmentu ne zaostaje za svjetskom, a to nažalost košta.

Ovaj naslijeđeni dug jednom će trebati riješiti, veledrogerije koje su to dale, novac očekuju natrag.”

Je li točna informacija da u sustavu zdravstva nedostaje 12.000 ljudi?

“Uvijek su brojke relativne stvari. Ako gledamo broj ljudi koji sada radi u zdravstvu pa to uspoređujemo s prije pet, deset, petnaest godina, onda sada radi veći broj liječnika i sestara. Po toj analogiji nije manjak jer se u međuvremenu, nažalost, broj Hrvata smanjio.

Kad se gleda danas stanje u svijetu, koliko ljudi danas radi po pacijentu, po krevetu, po tom parametru Hrvatska zaostaje. U ovom trenutku nema ozbiljnije ugroze što se tiče broja ljudi, ali ona prijeti u zraku jer europski medicinski sustav traži kvalitetne ljude, a u tome prepoznaje Hrvate.”

Koliko je ljudi otišlo?

“Imamo dvosmjernu cestu, što je dobro. Otišlo je oko 70 ljudi, a vratilo oko 60, govorimo o liječnicima. Svijet uzima kvalitetne ljude, neovisno iz koje zemlje. Mi ih trebamo sačuvati. Nije tajna u broju, tajna je u onima koji znaju, koji rade. I takve trebamo nagraditi, njih treba platiti. Novi zakon je na tom tragu, da omogućuje da će se takvi moći nagraditi, zadržati u Hrvatskoj.

trebamo nagraditi… u bilo kojem području ima ljudi koji vrijede i nose sustav. njih treba platiti. zakon na tragu omogućuje da će takvi moći nagraditi, zadržati u hrv.”

Na koji način će se to određivati?

“Zakon o zdravstvenoj zaštiti stupa na snagu s prvim danom iduće godine, nakon toga Vlada mora donije uredbu po kojoj će ravnatelji sa stručnim tijelima, ovisno o izvršenosti posla, kvaliteti, rezultatima, moći tim ljudima dati određeno povećanje plaća. To sad moramo tehnički dogovoriti. Mi u Hrvatskoj svi znamo u milimetar koliko je tko težak u hrvatskoj medicini.

To neće biti stvar jedne osobe koja će to određivati, to sada trebamo dotjerati. Radit će se informatičko izvješće, izvješće rezultata liječenja, pa odluka odjela, sturčnog vijeća… Bit će s više strana odobreno.” 

Što je s planom i sredstvima iz EU koja su namijenjena sa opremanje i rekonstrukciju šest bolnica? U tjedniku Nacional izašao je tekst da ta sredstva stoje.

“Ta sredstva postoje. U nekim bolnicama su radovi krenuli ili kreću, u nekima su u završnoj fazi. Ne vidim nijednu spornu točku.”

Navodno neki radovi nisu započeli jer nije uplaćen dio sredstava koji su trebali uplatiti država ili lokalna samouprava?

“Koliko je meni poznato, nigdje tih 15 posto nije bilo sporno.

Što je s Fondom za skupe lijekove. Koliko u njemu ima novaca?

“Skupi inovativni ljiekovi su budućnost i nada medicine. S druge strane su tako veliko financijsko opterećenje. Kada se mi vratimo u vrijeme od prije 12 godina kada nastaje Fond, bilo je 30-ak milijuna kuna. Prije dvije godine izdvajanje je bilo 700 milijuna kuna. Nove generacije lijekova, novi rezultati doveli su do toga da se sada primičemo milijardu i 400 milijuna.

A na onaj račun, na koji svi mogu uplaćivati je uplaćeno negdje milijun i 300, 400 tisuća kuna.”

Tko je uplatio?

“Firme, županije, pojedinci…”

Koliko je država?

“U ovom trenutku pratimo sve potrebe za lijekove tako da nismo imali potrebe aktivirati te novce. Ako se nešto dogodi, onda ćemo aktivirati taj Fond, a onda će i država ulijetati. Moramo se držati zakona premda nekad oni nisu ni idealni ni logični.”

Znači u slučaju djece sa spinalnom mišićnom atrofijom nitko ne čeka na spinrazu?

“Uistinu, nitko ne čeka. Osim kada je u pitanju algoritam lijekova, kada se oni ne smiju dati.”

Je li promijenjena odredba da se spinraza ne smije koristiti kod oboljelih koji su na respiratoru?

“Nijedan proizvođač lijeka ne da ga koriste pacijenti respiratoru, to je tek u testiranju. Nije Hrvatska iznimka.”

Koliko je djece na respiratoru?

“Mislim da ih je desetak na respiratoru.”

Pojavilo se i pitanje primjene, na koji način i u kojoj količini se u bolnicama daju određeni lijekovi protiv boli. Tu je bio slučaj kiretaže koji je pokrenula saborska zastupnica Mosta Ivana Ninčević Lesandrić. Bila je inspekcija, napravljeno izvješće. Jeste li zadovoljili očekivanja pacijenata i javnosti?

“Nismo zadovoljili očekivanje pacijenata niti javnosti. I zato potičemo bilo kojeg pacijenta da prijavi upravi bolnice bilo kakvu nepravilnost, da se te stvari sankcioniraju.

Ovdje smo zadovoljili nešto drugo, istražili smo 401 priajvu i ono što je gospođa govorila u Saboru. Provjerili smo to, imamo nalaz inspekcije i povjerenstva. U konkretnom slučaju u Splitu nije bilo nikakvih propusta. Mislim da je gospođa radila neprimjereno za saborsku zastupnicu – govorila je neistinu. Reći da je vakuum aspiracija i kiretaža isto je kao da ja kažem da je isto operirati i amputirati nogu.”

Je li nalaz inspekcije vjerodostojan ako ga rade kolege iz iste bolnice?

“Nisu ga radile kolege iz bolnice. Jedno je povjerenstvo iz bolnice, a drugo inspekcija koju je poslalo Ministarstvo, s ekspertima iz drugih bolnica. Oba nalaza su identična. Što se tiče Splita i napada na šefa ginekologije, to nije u redu. Medicinski, etički nije mogao reći drugačije. Morao je obraniti interes, ugled svoje kuće, svih liječnika. Tako bacati blato, mislim da je to isto nešto što se treba sankcionirati.”

Što smatrate svojim prioritetom, ono što bi trebalo odgovoriti na pitanje je li Milan Kujundžić bio dobar ministar?

“Najmanje je važna moja ocjena, Milan Kujundžić je, na kraju, jedan prolazan ministar. Treba započeti, napraviti Nacionalnu sveučilišnu dječju bolnicu u fazi A i u fazi B Nacionalnu sveučilišnu bolnicu i osigurati građanima kvalitetu na najvećoj razini, a tako i zadržati liječnike. Rekao mi je kolega iz Liverpoola: “Vi u Blatu možete napraviti hrvatski Harvard”. Tamo treba preseliti i medicinski i stomatološki fakultet. Onda je napravljen stožer medicine idućih 100 godina.

Imamo početna planirana sredstva, 40 milijuna kuna iz EU, u uproračunu za 2019. smo napravili lokaciju. U taj projekt idemo s Gradom Zagrebom.

Objabvljeno je da je na Rebru obavljena jedinstvena procedura u svijetu.

“Kao što sam rekao na početku, hrvatska medicina ne samo da nigdje ne zaostaje, iz godine u godinu radi pozitivne pomake. Uvijek hrvatski liječnici naprave iskorake. Ovo što su sad napravili otorinci na Rebru kopirat će od nas u Japanu, SAD-u… Svaka čast ljudima, moje čestitke.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.