U posljednjih godinu dana prosječna hrvatska plaća porasla je za 246 kuna. Opći trend ohrabruje, ali primjetne su velike razlike među gospodarskim granama i djelatnostima. Pogledajte kome su najviše porasla primanja u zadnjih 12 mjeseci.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća za kolovoz ove godine iznosila je 6264 kune. U odnosu na isto razdoblje lani porasla je za 246 kuna ili 4,1 posto. Plaće većine zaposlenih i dalje su znatno ispod statističkog prosjeka, o čemu svjedoči podatak o medijalnoj plaći koja određuje sredinu distribucije. Ona je za svibanj iznosila 5252 kune, što znači da je polovina zaposlenih imala manju, a polovina veću plaću od tog iznosa, piše tportal.

Najviša prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom za kolovoz isplaćena je u zračnom prijevozu, u visini od 11.554 kune, dok je najniža plaća, od 4023 kune, isplaćena u djelatnosti proizvodnje kože i srodnih proizvoda.

Ako promatramo skupine gospodarskih djelatnosti, prednjači opskrba električnom energijom i plinom s prosjekom od 8791 kunu, a na začelju su administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti s prosjekom od 4852 kune. Zanimljivo je da niže plaće bilježe veći rast od onih iznad prosjeka. Djelomično je to posljedica administrativnog rasta minimalne plaće, a dijelom manjak srednje i niže kvalificiranih radnika u trgovini, građevinarstvu i drugim slabije plaćenim uslužnim djelatnostima.

Tako se najveći skok plaća, veći od 10 posto, bilježi u pomoćnim uslužnim djelatnostima, poput zaštitarstva, čišćenja i održavanja zgrada. Među bolje plaćenim djelatnostima najveći rast plaća dogodio se u sektoru stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, koji obuhvaća različite stručne usluge. Pritom se izdvajaju zanimanja u području promidžbe i istraživanja tržišta s rastom prosječne plaće od 16,2 posto te zanimanja povezana sa savjetovanjem i posredovanjem s rastom prosječnih primanja od gotovo 19 posto.

Pojedini sektori koji tradicionalno dobro stoje, poput financijskog i telekomunikacijskog, bilježe stagnaciju ili pad plaća. U prerađivačkoj industriji, koja zapošljava najviše radnika, prosječna plaća je dosegnula 5739 kuna, uz godišnji rast od 5,4 posto. Najveći rast plaća zabilježen je u proizvodnji odjeće (15,9 posto), proizvodnji motornih vozila (9,6 posto) i drvnoj industriji (8,7 posto), dok se pad plaća bilježi u duhanskoj industriji (-5 posto) i brodogradnji (-1,4 posto).

Prema istraživanju servisa MojPosao, osim kategorije top menadžmenta, gdje je plaća u prosjeku 125 posto viša od prosječne, najbolje plaćena zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja (48 posto više od prosjeka), informacijskih tehnologija (+40 posto) i ljudskih potencijala (+33 posto). Najmanje prosječne plaće imaju radnici u pomoćnim zanimanjima (-41 posto), tekstilnoj i kožnoj industriji (-40 posto) te uslužnim djelatnostima (-35 posto).

Osobe sa završenim fakultetom imaju u prosjeku 50 posto višu plaću u odnosu na osobe sa srednjom stručnom spremom te 24 posto višu plaću od prosječne. Magisterij ili doktorat povećava plaću u prosjeku za 65 posto u odnosu na onu prosječnu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.