Malo više od 136 milijardi kuna prihoda, oko 140 milijardi kuna rashoda - to je prijedlog državnog proračuna za iduću godinu.

Vlada kaže da je takav proračun održiv, te da će donijeti rast standarda života i smanjenje javnog duga. Oporba poručuje: Ovo je nekontrolirano trošenje novca za kupovanje glasova i koalicijskih partnera.

“Kao što je rekao premijer proračun je socijalno osjetljiv, razvojan i doprinosi daljnjem gospodarskom razvoju Hrvatske. On je temeljen na rastu od 2,9 posto BDP što jest realni pokazaljet koji uvažavaju međunarodne institucije i Europska komisija. Utemeljen je u makroekonomskim pokazateljima i on je realan. Ova Vlada uvijek nastupa s realnim proračunom, to govore proračuni za 2016. i 2017. godinu kad praktički nije bilo rebalansa proračuna u smislu podizanja ili smanjenja prihoda ili rashoda proračuna. Obuhvaća segmente koje je Vlada predložila u svojem programu: potiče gospodarstvo, vodi računa o najugroženijim kategorijama građana i doprinosi demografsoj obnovi RH. Također sublimira i prihvaća tek donosenu poreznu reformu koja ide ka daljnjem poreznom rasterećenju građana i poduzetnika”, rekao je Branko BačićHRT-u.

S njim se ne slaže imenjak oporbenjak, SDP-ov Branko Grčić.

“Reforme bi trebale pratiti proračun. Ono što vidimo unutra je krpanje postojećih rupa, primjerice u zdravstvenom sektoru gdje za milijardu kuna rastu troškovi zdravstva. To je rezultat igre s doprinosima – neki doprinosi su smanjeni pa je onda podignut doprinos za zdravstvo da bi se namaknula ta milijarda kuna i da bi se zatvorila rupa. Međutim, mi prvenstveno kažemo dajte nastavite proces koji je bio započet za vrijeme naše Vlade u smislu da se reduciraju troškovi u tom sektoru. Mi smo postigli da ne raste broj zaposlenih u javnoj upravi, a sada je opet porastao broj zaposlenih za 10 posto”, kaže Grčić.

Bačić uzvraća: “Promijenjeni su doprinosi za zdravstvo, ali su smanjeni za 0,7 posto što znači 900 milijuna kuna manje za poduzetnike i to mogu zadržati za sebe. Pored toga Vlada je pravilnikom omogućila da svim zaposlenicima poslodavci mogu osigurati 5.000 kuna neoporezivih dodataka do kraja ove godine, a koji mogu povećati plaću. Proračun omogućuje rasterećenje poduzetnika i upućuje ih da to usmjere u povećanje plaća. Prosječna plaća u Hrvatskoj je u dvije godine povećana za 710 kuna. U 2017. državnim i javni službenicima plaća je povećana još 6 posto, a iduće godine 5 posto.”

Grčić se potom dotaknuo i porezne reforme za koju smatra da nije rješenje za probleme koji muče Hrvatsku.

“Kad je Vlada izašla s poreznom reformom rekli su da je ključni cilj da se zaustavi odljev naših ljudi prema inozemstvu. Ono što je Vlada ponudila je rast plaća za samo 15.000 ljudi najbolje plaćenih ljudi u državi i to s plaćama iznad 18.000 kuna i to nije rješenje. Imali su šire mogućnosti da povećate plaće za puno veći broj ljudi u Hrvatskoj. Trebalo je povećati osobni odbitak s 3800 kuna na 5000 kuna i onda bi plaće rasple s onsove poreznog rasterećenja”, objasnio je Grčić.

Ipak, HDZ-ov zastupnik do kraja je branio poreznu reformu.

“Od 2,7 milijuna poreznih obveznika u Hrvatskoj njih 1,5 milijuna jednostavno nisu u škarama poreza na dohodak. Bilo kojom poreznom reformom njima plaću ne možete povećati jer niti ne participiraju u plaćanju poreza na dohodak iz svojih plaća . Zbog toga se išlo na drugu mjeru da se omogući poslodavcu da za tu kategoriju građana mogu isplatiti bez poreza božićnicu, regres ili bilo što u iznosu od još 5.000 kuna”, zaključio je Bačić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.