Vlada je u petak sa sjednice u Hrvatski sabor poslala paket konačnog prijedloga zakona mirovinske reforme, kao i više prijedloga izmjena zakona kojima se uređuje reformska mjera spajanja više državnih agencija radi postizanja ušteda, te ponovno uspostavljanje prije pet godina ukinutog Državnog inspektorata.
U drugo saborsko čitanje Vlada je uputila konačne prijedloge izmjena šest zakona iz područja mirovinskog osiguranja – Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, Zakona o dodatku na mirovine, Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, Zakona o dodatku na mirovine, Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima.
Prosječan umirovljenik ima samo 30 godina radnog staža
Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako je cilj mirovinske reforme imati uravnotežen sustav s većim mirovinama i osiguranim prosperitetom budućim generacijama, a smatra da je Vlada u postojećim gospodarskim i financijskim okvirima pronašla optimalna rješenja.
Riječ je o jednoj od ključnih strukturnih reformi, naglašava premijer i podsjeća kako je jedan od najvećih izazova mirovinskog sustava to što prosječan umirovljenik ima samo 30 godina radnog staža.
“Samo 30. Da smo u Njemačkoj, rekli bi 37 ili 38. To je bitna razlika”, rekao je dodavši kako je posljedica toga deficit od 17 milijardi kuna, kao i da samo 19 posto umirovljenika ima puni radni staž.
Predstavivši najvažnije točke mirovinske reforme, premijer je posebno apostrofirao “mjeru demografskog karaktera” kojom se svim majkama, kada ispune uvjete za mirovinu, za svako rođeno i posvojeno dijete dodaje šest mjeseci stvarno ostvarenom stažu.
“Time se njihove mirovine povećavaju u prosjeku za dva posto”, istaknuo je Plenković te ocijenio kako je riječ o vrlo konkretnoj i dobroj mjeri. Nju može ostvariti i otac ako je iskoristio pretežni dio dodatnog porodiljnog dopusta, odnosno više od dva mjeseca.
Plenković ističe da će se odlazak u mirovinu sa 67 godina početi primjenjivati od 2033. godine, a naglašava i da se smanjuje penalizacija za prijevremenu starosnu mirovnu s 0,34 na 0,3 posto mjesečno.
PROČITAJTE JOŠ
“Vodili smo računa i o umirovljenicima s najnižom mirovinom, njih je trenutno 245.990 s prosječnim iznosom od 1518 kuna. A ta mirovina će se od 1. srpnja iduće godine povećati za 3,13 posto”, naglasio je.
Premijer ističe da se vodilo računa i o osobama s invaliditetom jer se proširuje krug onih kojima se vrijeme povedeno na radu računa kao staž osiguranja s povećanim trajanjem, a korisnicima drugog stupa omogućava se izbor u kojem će sustavu ostvariti mirovinu – samo u prvom stupu uz dodatak od 27 posto ili mirovinu iz oba obavezna stupa.
Drugi mirovinski stup će se ojačati, a ne ukinuti
“Ovim rješenjem želimo ojačati drugi mirovinski stup”, ističe Plenković otklanjajući teze o ukidanju drugog stupa.
Izdvaja i mogućnost da mirovinski fondovi mogu ulagati u start-upove, infrastrukturne projekte kao i smanjenje naknade za njihovo upravljanje čime će se, naglašava, povećati sredstva za mirovine.
“Mislim da smo postigli dobar kompromis. Pozitivan učinak ove reforme će biti 11,3 milijarde kuna na državni proračun do 2040. godine”, poručio je.
Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić također naglašava da su ciljevi reforme osiguravanje većih mirovina umirovljenicima i financijska stabilnost mirovinskog sustava, kao i ispravljanje određenih nejednakosti među generacijama unutar mirovinskog sustava.
“Intenzivno smo slušali stručnu javnost, klubove zastupnika, oporbene prijedloge. Smatramo da smo dali maksimum unutar ovih okvira i zadanih ciljeva da još dodatno oplemenimo i poboljšamo prijedloge zakona koji idu u drugo čitanje u Sabor”, ustvrdio je.
Pojašnjava da će ublažavanjem penalizacije umjesto sadašnjih 20,4 posto za pet godina odlaska u prijevremenu mirovinu umanjenje sada biti 18 posto.
Najniže mirovine 6 posto veće iduće godine
Sveukupno, rekao je Pavić, sadašnjim umirovljenicima omogućavamo veće mirovine za 3 posto temeljem usklađivanja mirovina, kao i povećanje najnižih mirovina za dodatnih 3,13 posto, odnosno korisnici najnižih mirovina mogu očekivati 6 postotno povećanje mirovina sljedeće godine.
Vlada je, sukladno zaključku iz kolovoza o smanjenju broja agencija, zavoda i fondova Vlada, sa sjednice u saborsku proceduru uputila prijedloge izmjena Zakona o sustavu civilne zaštite, Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti i Zakona o protuminskom djelovanju, kojima se predlaže da MUP preuzme poslove Državne uprave za zaštitu i spašavanje, odnosno Državnoga zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost i Hrvatskog centra za razminiranje.
U Sabor su upućene izmjene Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, kojima se predlaže da od 1. siječnja iduće godine s radom prestane Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada.
Također su u Sabor upućene izmjene Zakona o regionalnom razvoju, kojima se predlaže da s radom prestane Agencija za regionalni razvoj, čije bi poslove preuzelo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a.
Radi ponovnog osnivanja Državnoga inspektorata koji će, radi učinkovitijeg obavljanja inspekcijskih poslova, objediniti inspekcije koje trenutno postoje u više ministarstva, Vlada je u Sabor uputila i izmjene Zakona o zaštiti zraka kojima se uređuje prenošenje inspekcijskih poslova koje obavlja inspekcija Ministarstva zaštite okoliša.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
