Predsjednik Vlade Andrej Plenković ocijenio je u utorak u Rijeci na početku 5. sastanka Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova, Udruge općina i Odbora za lokalnu samoupravu u Hrvatskom saboru, da je suradnja Vlade sa županijama "postala sustavna, otvorena, partnerska, da se ostvaruje sinergija."

 Odnos između članova Vlade i župana je postao prijateljski, svi razumijemo međusobne prioritete,  kako da pojedini resor podrži regionalni razvoj Hrvatske, kako da smanjujemo nejednakosti, kako da stvorimo povoljan zakonski okvir, odgovarajuća financijska sredstva kroz proračun, rekao je premijer i naglasio da je promjenama odredbi Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave  lokalnoj razini u prvih 11 mjeseci ‘pušteno’ oko 2 milijarde kuna. 

 Premijer Plenković je podsjetio kako se izvan Zagreba održavaju sjednice Vlade, sastanci sa županima te sastanci Savjeta za Slavoniju. “Prisutnost Vlade diljem Hrvatske je vrlo konkretna, projektna i uvijek korisna za one dijelove gdje dolazimo, kontinuirana je. Možemo reći da smo razvili metodologiju, koja mi se čini povoljna za županije, gradove,općine i sve krajeve Hrvatske.”

Premijeru je drago što je Vlada danas u Rijeci, koja će biti EPK 2020., da će to doprinijeti međunarodnoj, kulturnoj i turističkoj promociji zemlje, županije i Rijeke. To će  koincidirati s prvim predsjedanjem Hrvatske u Vijeću EU, istaknuo je.

   Također je spomenuo brojne riječke projekte. bolnicu, ključnu pristupnu cestu D 403, projekte aglomeracije, vodno-komunalnog gospodarstva, turizma i kulture.   “Rijeka se sjajno razvija i Vlada podržava sve projekte, bilo da su novi ili u kontinuitetu, bilo da su u gradu ili županiji, i upravo takvom politikom partnerstva kojeg razvijamo nastavit ćemo i u budućnosti, rekao je predsjednik Vlade.

Govoreći o zadnjem tjednu rada Hrvatskog sabora, istaknuo je niz prihvaćenih ključnih odluka.  “Prije svega rebalans proračuna za 2018., gdje smo ostali u okvirima limita, usvajanje državnog proračuna na vrijeme, donošenje treće faze porezne reforme. Vidjeli ste prve učinke te reforme gdje su se mnogi trgovački lanci u prosincu odučili primijeniti  zakon, koji stupa na snagu 1. siječnja, što će  konkretno resteretiti troškove brojnih obitelji i kućanstva, rekao je .

Govoreći o smanjenju stope PDV-s 25 na 13  posto na svježe meso voće , povrće i ostale proizvode ocijenio je da je to “izrazito dobro pogođena mjera”

Također je spomenuo povećanje neoporezivog dijela primitaka s 2500 na 7500 kuna,  odluku o podizanju minimalne plaće na 3000 kuna neto, povećanje mirovina,  povećanje prosječne plaće u Hrvatskoj.   “Iza nas je razdoblje smanjenje javnog duga, kontinuiranoga, čini mi se oko 74 posto do kraja ove godine. Prvi suficit smo ostvarili lani, unatoč dijelu protestiranih jamstava, trudimo se da i ova godina bude blizu suficita, a još ćemo pričekati koji tjedan. Mislim da odgovornom fiskalnom politikom možemo računati i na takav rezultat. Pozitivni su izgledi kreditnog rejtinga, apsorpcija europskih sredstava ide puno brže, tako da, ukupno gledano, možemo izraziti zadovoljstvo,” rekao je Plenković. 

 Najavljujući teme sastanka,  izdvojio je predstavljanje zakonskih promjena u sustavu državne uprave. “Šaljemo snažnu poruku glede nadležnosti, funkcionalnosti i jačanja hrvatskih županija, o čemu se govori dugi niz godina,” rekao je. 

Pauk-  Prijenosom poslova državne uprave na županije pojednostaviti i racionalizirati posao

Šibensko-kninski župan i predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk zahvalio je na provođenju načela partnerstva, otvorenosti suradnje i podrške u kontaktima s predstvniciima jedinica lokalne samouprave. 

Pauk vjeruje da će se prijenosom poslova državne uprave na županije pojednostaviti i racionalizirati budući procesi i povećati zadovoljstvo građana. Od države smo u posljednjih nekoliko godina preuzeli brojne obveze i nadležnosti i poslove i opći je dojam da ih obavljamo učinkovitije i organiziranije, jer smo bliže građanima, znamo njihove prioritete i potrebe, rekao je. 

Pauk je istaknuo problem rješavanja imovinsko-pravnih odnosa vezanih za vlasništvo nekretnina u kojima djeluju domovi za stare i nemoćne. Županije vode brigu o tim domovima, osiguravaju financije, pa pozivamo da se pronađe bolji način rješavanja tih odnosa koji neće narušiti sustav skrbi o starijima, rekao je.

Dodao je da su te nekretnine uknjižene dijelom na županije, a dijelom na Zavod za mirovinsko osiguranje, koji se sada javlja sa zahtjevima za plaćanjem najamnina ili otkupa. Smatram da se to može riješiti posebnom odlukom Vlade, rekao je Pauk. 

U vezi s iskorištavanjam sredstava EU  fondova u 2019. velike, rekao je kako se očekuje nastavak suradnje ministarstva i županija. Želimo da svaka cesta bude uređena, da svako dijete ima odgovarajuće uvjete u školi, da sva sredstva EU utječu na poboljšanje života svakog stanovnika, rekao je Pauk, ističući da je projekata puno, da je multiplikativni faktor veliki. Naglasio je da je jako značajna kohezijska i poljoprivredna politika EU, da bi ti programi trebali ostati kakvi jesu i s istim učešćem RH. 

Komadina i Obersnel o opstojnosti brodogradnje

Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina pozdravio je održavanje sastanka u Rijeci naglasivši da je u fokusu javnosti u toj županiji opstojnost brodogradnje.  Cilj nam je nastaviti s kvalitetnom brodogradnjom i vjerujem da će se naći mogućnosti da našoj javnosti kažete što možemo očekivati od Vlade u tom kontekstu, poručio je.

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel također je govorio o opstanku brodogradnje. Kako je rekao, problem je složen, ali  je pozvao da se nađe rješenje za riječku brodogradnju, kao i onu u Puli. Predložio je da se održavaju i sastanci s načelnicima i gradonačelnicima, tj. se nađe model za takve sastanke, kako bi i lokalni čelnici povremeno imali izravniji kontakt s Vladom. 

 Premijer je na to je rekao da je dijalog s udrugama gradova i općina  redovit, dodajući da Hrvatska ima 428 općina i 127 gradova te kako bi se mogla pripremiti jedna godišnja konferencija, ali i da mu se sadašnji format sastanaka čini primjeren.