Ministar uprave Lovro Kuščević je na sastanku Vlade sa županima, predstavnicima udruga gradova i općina te saborskog Odbora za lokalnu i regionalnu samoupravu u Rijeci, izjavio da se prijenosom dijela poslova javne uprave s ureda državne uprave na županije nastoji uspostaviti kvalitetnije upravljanje i odlučivanje.
Lovro Kuščević je naveo da sadašnjih 26 ureda državne uprave, koji djeluju u središtima županija, zapošljava 2508 osoba, a za njihov rad se iz državnog proračuna godišnje izdvaja 350 milijuna kuna. Analizom se utvrdilo da se taj broj može smanjiti za oko 300 u sljedećih deset godina, i to odlascima u mirovinu i programom otpremnima, kazao je ministar.
Na županije se namjerava prenijeti većina poslova ureda državne uprave, a na državnoj razini ostalo bi i dalje vođenje registra birača, inspekcijski poslovi i nadzor zakonitosti općih akata predstavničkih tijela lokalne i regionalne samouprave, istaknuo je.
Taj prijenos upravnih poslova ocijenio je kao jako zahtjevan zadatak, u sklopu kojeg je nužno izmijeniti više od 50 zakona, koji bi bili prihvaćeni u paketu na jednoj sjednici Vlade te izglasani na jednom zasjedanju Sabora. “Ostvarit će se bolje i kvalitetnije obavljanje poslova kako dosadašnjih ureda državne uprave, tako i županija, jer se dio poslova preklapao, a moći će se i bolje organizirati djelovanje službi”, rekao je Kuščević.
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić predstavio je sustav gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, istaknuvši da predstoji ambiciozan i zahtjevan zadatak provedbe kako bi se ostvarila preuzeta obveza o prikupljanju 50 posto odvojenog otpada 2022. godine.
Ćorić: Vjerujemo da ćemo do 2023. imati kompletiran sustav gospodarenja otpadom
Dosad su izgrađena dva županijska centra za gospodarenje otpadom, u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji, blizu pokretanju su oni u Zadarskoj i Šibensko-kninskoj, a u pripremi je još nekoliko njih, rekao je.
“Vjerujemo da ćemo do 2023. godine imati sustav gospodarenja otpadom u potpunosti kompletiran”, istaknuo je Ćorić i dodao kako su u sanaciju odlagališta dosad uložena 82 milijuna kuna, a zatvoreno ih je 28.
Do kraja godine očekuje se raspisivanje natječaja za nabavu vozila i plovila za prijevoz odvojenog otpada procijenjene vrijednosti 150 milijuna kuna, za izgradnju sortirnica vrijednosti 350 milijuna, a uskoro i za postrojenja za obradu bio otpada od 250 milijuna. Početkom sljedeće godine se očekuje raspisivanje natječaja za nabavu spremnika za prikupljanje odvojenog odpata vrijednosti 370 milijuna kuna, kazao je Ćorić.
Govoreći o projektima vodnog gospodarstva, istaknuo je da će se za projekte vodnog gospodarstva na komunalnoj razini, odnosno vodovoda i odvodnje, u 112 projekata u pripremi i realizaciji uložiti 38 milijardi kuna. U navodnjavanju je u realizaciji devet projekata na 3620 hekatara površine u vrijednosti 372 milijuuna kuna, a u pripremi su njih 32, na 21.000 hektara s procijenjenih 2,4 milijarde kuna ulaganja. U zaštiti od poplava u provedbi su 33 projekta, u sklopu kojih će se urediti 175 kilometara nasipa, a vrijednost je 816 milijuna kuna.
Od 2019. do 2023. Hrvatska će biti veliko gradilište na području vodnog gospodarstva
Istaknuo je da će Hrvatska, u razdoblju od 2019. do 2023. biti veliko gradilište na području vodnog gospodarstva.
Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac predstavila je sustav razvojnih sporazuma, u kojima mogu sudjelovati županije tako da se najmanje tri zajedno prijave za projekte. Ocijenili smo da su nam potrebni veliki međužupanijski projekti, kazala je i dodala da će se za te projekte sigurno moći osigurati novac iz EU fondova, rekla je. Primarni interes u ovim razvojnim sporazumima je razvoj gospodarstva, navela je.
Ministar državne imovine Goran Marić pohvalio se da je Vlada u godinu i pol donijela više odluka, ugovora i zaključaka vezanih uz prijenos vlasništva nad državnom imovinom u korist lokalne i regionalne samouprave nego sve ostale vlade u 25 godina. U realizaciji je 750 takvih odluka o imovini vrijednoj 339 milijuna kuna, a najviše odluka doneseno je na području Splitsko-dalmatinske i Vukovarsko-srijemske županije.
“Na ovaj način se aktivira zapuštena državna imovina, pomaže se jedinicama lokalne i regionalne samouprave, a ne ugrožava se nikoga, osim one koji su otimali imovinu ili se njome bespravno koristili, poručio je Marić. Ustvrdio je da se ovako mijenja gospodarska slika Hrvatske, i to najviše na njenim rubnim područjima. Potiču se investicijski ciklusi, zapošljavanje, a tako i ostanak mladih u Hrvatskoj, naglasio je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram