U Novom danu gostovala je psihologinja Mirjana Krizmanić, s kojom smo razgovarali o Božiću i osjećajima koji se vežu uz taj blagdan. Vjernici bi trebali vjerovati da su pred Bogom svi jednaki, Bog ili ljubi sve ili ne ljubi nikoga
Za ovakve dane ljudi se osjećaju ili vrlo sretni ili nesretni?
“Donekle ste u pravu. U svim reklamama stalno se naglašava da je Božić obiteljski blagdan. Ali to je blagdan svih koji danas žive. Dijete se rodilo, dijete je uvijek nada, pogotovo rođenje božjeg djeteta – nitko nadu ne spominje uz Božić. Da, u obitelji se slavi Božić, ali tko nema obitelj, slavi s prijateljima, susjedima. Važno je da je s drugim ljudima. Ali, da je čovjek i sam samcat – ljudi bi trebali biti odgajani da ne budu tako grozno sebični – ja sam sam i to je grozno. Ima puno ljudi koji su sami. Ne treba to tako naglašavati, to je zajednički blagdan svih ljudi, i onih koji vjeruju i onih koji ne vjeruju. Ljudi bi se mogli veseliti i drugima koji su sretni, i tuđa radost mogla bi biti izvor radosti za nas. Vrlo jednostavno ću reći – što je više sretnih ljudi i vi i ja živimo u sretnijem svijetu, neovisno o tome kako smo raspoloženi.”
Što je sreća?
“To je loš termin. Sreća je trenutačna, kratkotrajna. Ne možete biti trajno sretni, to je kratkotrajno stanje velike radosti, katkad i trijumfa nad drugima. Ljudi bi se trebali truditi biti zadovoljni u životu, to je dohvatljivije od sreće. Sretni možete biti iz raznih razloga, ali kratko traje uvijek – jer se na dobro jako brzo naviknemo.”
I Papa i kardinal Bozanić spominju rastuću razlike između bogatih i siromašnih. Je li to novo vrijeme u kojem živimo?
“Nismo desetljećima navikli da budu tako velike razlike, da bude tako puno jako bogatih i jako puno jako siromašnih. Manji je bio raspon. Razlika je i što je relativno mali broj jako bogatih bio pristojno odgojen, nisu bogatstvo pokazivali na svakom koraku. Danas su jako bahati neki koji su naglo postali bogati, ne svojim radom. To onda potiče zavist, što je jako štetno čuvstvo, čovjek se truje kad je zavidan.”
VEZANA VIJEST
Jedan od naslova vaših knjiga je ‘Život s različitim’?
“Bilo bi dobro da djeca još u vrtiću rastu s različitostima, da ne smatraju različitost nečim što je negativno. Svaka različitost obogaćuje svijet.
Zašto različitost kod nekih izaziva agresiju?
“Ljudi se boje nepoznatog. Jako različito doživljavamo ao nepoznato – to je strah ili ugroženost, tjeskoba.”
Pomaže li vjera?
“Vjera može silno puno pomoći i jako otežati život vjerniku koji se drži svih propisa koje mu vjera nalaže, jer mu puno toga zabranjuje ili priječi, ili čini da se osjeća grešnim, da se pred Bogom osjeća malim. A ja ne mislim da je to bit vjere, mislim da bi pravi vjernici bi trebali vjerovati da su pred Bogom svi jednaki. Bog ili ljubi sve ili ne ljubi nikoga – tako bi trebalo biti u svim vjerama. Tako da nekima vjera otežava život, zabranjuje životne radosti, opterećuje grijesima, paako zgriješe, poslije se grozno kaju, pa opet zgriješe. Vjera može pomoći vjerniku koji je ima kao blagodat, a ne kao obavezu, kao teški teret. A to je teško balansirati. Tako da ne možemo apriori reći da vjera pomaže – nekome pomaže, nekome ne.”
Pratite li politiku?
“Nažalost da, mislim da politika u prevelikoj mjeri određuje naš život. Strepim od politike, ne od političara. Funkcija političara je da se brine za dobrobit ljudi u zemlji – a to nije baš tako.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
