Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak gostovala je u Intervjuu tjedna Media servisa. Zadovoljna je provedbom eksperimentalne faze kurikularne reforme, edukacijama učitelja i činjenicom da u veljači ulazimo u CERN.
Na pitanje stoji li i dalje čvrsto iza riječi da će istupiti iz Vlade ako dođe do rekonstrukcije kao posljedice širenja saborskog Kluba Milana Bandića, ministrica je rekla: “To je pozicija HNS-a. Osobno, kao ministrica imam jasne planove vezane uz reformske procese. Sigurno me ne zanima pozicija ministrice samo da zauzimam takvo mjesto. Takvi procesi koji bi ugrožavali reformske procese meni ne odgovaraju. Moja pozicija je takva da imam i drugih planova u svom životu.”
VEZANE VIJESTI
Osvrnula se na slučaj zaposlenice Ministarstva koja je krivotvorila diplomu s Hrvatskih studija. Ističe da ona nikada nije imala ugovor na neodređeno. Kada su sklopili ugovor s njom odmah se išlo na provjeru diplome, a kada se utvrdilo da je krivotvorena, nadležni i zaposlenica dobili su otkaze.
“Jednako tako, u idućih godinu dana trebale bi se provjeriti diplome svih zaposlenih u sustavu koje nisu provjerene. Ne treba to biti odmah i navrat-nanos, ali to svakako treba učiniti jer ovdje se ipak radilo o diplomi nastavničkog studija.”, zaključila je.
Kako učenike motivirati na čitanje lektire
Dosta se razmišlja o tome kako učenike motivirati na čitanje lektire, jer dosadašnji način očito nije urodio plodom. Divjak kaže kako se na tome radi u novom kurikulumu hrvatskoga jezika koji predviđa puno više proizvoljnih djela.
“Nastavnik u razredu, jer poznaje svoje učenike, može preporučiti nešto što će ih motivirati, a pritom ne mora postojati povijesni slijed, tematski se mogu obrađivati i suvremena djela, njih treba staviti u izborni dio lektire. Posebno je važno da se o tome razgovara, a ne da se piše dnevnik čitanja i da se sporadično vade pitanja iz lektire.”
Tvrdi da i dalje postoje profesori koji ne misle tako. “Neki misle da učitelju sve treba propisati i da učitelj učeniku sve mora propisati. To se ne smije dogoditi jer ako se to dogodi, onda smo promašili smisao kurikularne reforme u tom dijelu.”
Nagrađivanje nastavnika
Nakon 23 godine, ministrica je najavila izmjene Pravilnika o napredovanju učitelja i nastavnika, koji je u javnom savjetovanju i očekuje da će biti usvojen na proljeće. Prvi put se uvodi nagrađivanje.
“Ideja je da se svake godine prepozna, recimo, 500 najboljih učitelja koji su postigli najbolje rezultate te godine i da ih se nagradi, a, s druge strane, da se sustav napredovanja drugačije postavi. Povećani su kriteriji, prepoznati su različiti aspekti kvalitete rada nastavnika.”
Reforma u svim školama, edukacija 36.000 profesora i nastavnika
Top tema u njezinom ministarstvu u 2018. svakako je bila eksperimentalna faza kurikularne reforme. U 2019. najveći izazov je reforma koja frontalno ulazi u sve škole. Edukacija profesora već je počela, a tijekom siječnja i veljače odvijat će se više od tisuću radionica za 36 tisuća profesora i nastavnika.
#related-news_0
“U 12. mjesecu objavili smo preliminarne rezultate nakon prvog polugodišta baš u vezi s edukacijom. Bile su top tri teme: želi se puno više u vrednovanju i ocjenjivanju, posebno u formativnom vrednovanju – kako naučiti učenika da uči. Druga tema je vezana uz nove metode rada – kako raditi u grupi, istraživački, kako rješavati probleme, interdisciplinarno povezivati predmete. Kako svrsishodno upotrebljavati tehnologiju da učenici budu motivirani, a da se postižu bolji ishodi učenja.”
Ministrica ne krije zadovoljstvo što će Hrvatska 28. veljače postati članica CERN-a. “Dokaz da ste izvrsni u znanosti je i to da pripadate ovakvim elitnim klubovima. No značaj CERN-a je puno širi. Uzmimo u obzir da je Hrvatska već pokušavala ući u CERN pa joj to nije uspjelo, a ovaj smo put uspjeli, i to uz visoke ocjene Povjerenstva koje nas je ocjenjivalo.”, pohvalila se za Media Servis.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
