Nedavno je Školska knjiga objavila knjigu “Monetarna politika Europske središnje banke: ciljevi, institucije, strategije i instrumenti” izvanrednog sveučilišnog profesora ekonomije dr. Dubravka Radoševića. Autor je post – kejnzijanac, iskustvo je stjecao radeći u Narodnoj banci Hrvatske, Zagrebačkoj banci, Vladi, Uredu predsjednice...
Dr. Dubravko Radoševiću intervjuu Net.hr-u govorio je, među ostalim, o mogućoj nadolazećoj globalnoj financijskoj krizi.
Je li izgledno izbijanje nove velike svjetske krize?
“Brojni su rizici u ovoj godini, koji ukazuju na potencijalnu mogućnost nove globalne financijske krize. Primjerice, Deutsche Bank je navela popis od 30-tak takvih rizika (geopolitičkih, političkih, makroekonomskih, etc.)… Poznati monetarni ekonomista dr. Steve Keen upozorio je na generatore nove krize (prevelika zaduženost, nedovoljna nova regulacija financijske industrije, etc.). Izgledi za novu globalnu financijsku krizu su realni, iako je teško predvidjeti trenutak izbijanja nove krize”.
Kako bi u slučaju nove globalne financijske krize prošla Hrvatska? Što vas posebno brine?
”Moramo konstatirati da je Hrvatska zemlja s najduljim trajanjem krize u Europskoj uniji, jer u osnovi možemo očekivati da ćemo iz krize izaći tek u 2019. godini, tj. tek ove godine ostvarit ćemo BDP na razini pretkrizne 2009. Dakle, mi smo u krizi već deset godina! Eventualno nova globalna financijska kriza, ili intenziviranje dužničke krize u eurozoni, odmah bi imalo negativne efekte na hrvatsku ekonomiju, jer bi se kriza prenijela putem inozemnih tržišta kapitala i hrvatskog bankovnog sustava, koji je potpuno globaliziran (dvije najveće hrvatske banke su u vlasništvu talijanskih banaka, participiraju preko 50 posto u ukupnom hrvatskom bankarstvu, tako da kriza u Italiji ima veliki utjecaj na Hrvatsku).
Eventualno povećanje kamatnih stopa ESB, koje nije imanentno, novi problemi u bankovnom sustavu Europske unije ili potencijalni konflikti euroskeptične Vlade Italije sa ESB i EK (Italexit), povećali bi postojeće sistemske rizike u hrvatskoj ekonomiji (rizik promjene kamatnih stopa, tečajni rizik uslijed neformalne eurizacije, rizik likvidnosti u financijskom sustavu, promjene u državnom proračunu glede povećanih izdataka za servisiranje javnog duga, etc.). Zato moramo pažljivo pratiti sve što se događa u eurozoni, te kakve će poteze ubuduće povlačiti Europska središnja banka, kako bi u uvjetima monetarnog suvereniteta osigurali fleksibilno upravljanje makroekonomskim rizicima”, kaže Radošević za Net.hr.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
