Profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu Đorđe Gardašević u Newsroomu je komentirao odluku Ustavnog suda koji je odbio zahtjev građanskih inicijativa "Narod odlučuje" i "Istina o Istanbulskoj" za nadzor nad ustavnošću i zakonitošću provođenju referenduma.
“Ustavni sud ovom odlukom je objašnjavao proceduralna pitanja oko referenduma, nije ulazio u ustavnost pitanja što nije ni trebao u ovoj fazi.”, smatra profesor Đorđe Gardašević.
“Ja studentima već godinama naglašavam da u situacijama kada postoje građanske inicijative Sabor može ili raspisati referendum ili, ako ima nejasnoća, obratiti se Ustavnom sudu. Da bi se ova stvar konačno završila i kako bi znali idemo li na referendum ili ne – Sabor bi se trebao obratiti Ustavnom sudu.”, smatra profesor Gardašević.
Pojašnjava da je nadležnost za odluku o tome može li se referendum održati u rukama Ustavnog suda i da Sud treba pitati jesu li ispunjeni uvjeti za referendum i jesu li pitanja u skladu s Ustavom.
“Bilo bi korisno da se Ustavni sud već u ranijoj fazi oglasi je li neko referendumsko pitanje ustavno ili nije”, kaže profesor Gardašević.
Ističe kako postoje pitanja o kojima se ne bi trebalo odlučivati na referendumu – jer za neka pitanja prosječan čovjek jednostavno nema dovoljno spoznaja za donijeti odluku.
Komentirao je i posljednju kontrolu potpisa: “Ovaj slučaj je pokazatelj nedostatnog Zakona o referendumu koji mnoge stvari ne propisuje pa tako i ovaj dio oko provjere potpisa. Ovi nedostaci zakonodavnog okvira datiraju još iz 2010. I tada je Ustavni sud upozoravao da je zakon manjkav.”
#related-news_0
Govoreći o temama koje su se nametnule kroz referendumska pitanja poput promjene sustava izbornih jedinica, smanjenja broja zastupnika i jačanja preferencijalnih glasova, profesor Gardašević ističe da u tom setu pitanja ima stvari vrijednih pažnje.
“Teritorijalni ustroj izbornih jedinca treba bolje urediti, nisam osobiti obožavatelj preferencijalnog glasovanja. To jest lijepa stvar, ali nije nužna. Stranke moraju imati i samostalnost u odabiru kandidata na izbornim listama.”
Za dopisno i elektronsko glasovanje kaže da je zanimljivo, ali da ima dvojbe oko mogućih zlouporaba kod te vrste glasovanja.
Što je najvažnije promijeniti u izbornom zakonodavstvu?
“Do sada smo promijenili tri modela izbornog sustava. Imamo proporcionalni sustav već 20 godina, dosta dobro funkcionira, omogućio je nekoliko mirnih smjena vlasti i mislim da bi to trebali ostaviti. Ono što se mora mijenjati su izborne jedinice, to je tražio i Ustavni sud.
Treba razmisliti o definiranju prava nacionalnih manjina, ali ne na način na koji to traži GI ‘Narod odlučuje’. Ovdje imamo jedan drugi problem jer u okviru kategorija nacionalnih manjina postoje manjine koje nikada ne mogu izabrati svog zastupnika jer se 7-8 manjina bori za svog zastupnika.”, smatra profesor Gardašević.
Zaključuje da nacionalne manjine mogu sudjelovati u formiranju Vlade i parlamentarne većine. Ne stoji, kaže, tvrdnja da je parlamentarna većina zatočenik interesa manjine više od drugih zastupnika u Saboru.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram