Zadnjih šest godina prijavljene štete nastale usred prirodnih nepogoda iznosile su ukupno 12,59 milijardi kuna, dok su država i jedinice lokalne i područne samouprave za sanaciju šteta isplatile ukupno 194,3 milijuna kuna.

Rekao je to u četvrtak u Hrvatskom saboru državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić, istaknuvši nužnost promjene dosadašnjeg sustava dodjele pomoći.

Predstavljajući konačni prijedlog Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, kojim se uređuju kriteriji za proglašenje prirodne nepogode i dodjelu pomoći, Zrinušić je istaknuo kako požari, poplave, odroni i druge prirodne nepogode postaju sve učestaliji problem s kojim se jedinice lokalne samouprave nisu u stanju same nositi.

Prema službenim podacima, u 2016. prijavljene štete su iznosile 1,55 milijardi kuna, od čega u poljoprivredi čak 1,47 milijardi kuna, a u 2017. iznosile su 3,49 milijardi kuna, od čega u poljoprivredi 1,88 milijardi kuna.

Prošle je godine visina prijavljenih šteta nešto pala tako da je dosad prijavljeno 450,9 milijuna kuna, od čega u poljoprivredi 194,3 milijuna kuna.

“Navedeno ukazuje na nužnost promjene dosadašnjih postupanja prilikom sudjelovanja države u djelomičnoj sanaciji šteta, budući da je dosadašnji sustav dodijele pomoći postao neodrživ”, naglasio je Zrinušić.

Kao jednu od važnijih inicijativa izdvojio je ukazivanje na nužnost osiguranja imovine kao dugoročnog rješenja koje bi u u konačnici trebalo doprinijeti smanjenu gospodarskih gubitaka, naglasivši kako će država nastojati subvencionirati premije osiguranja, uključujući i iz EU-ovih izvora.

Oporba: Zakon je “mrtvo slovo na papiru”

Saborska oporba ocijenila je predloženi zakon “mrtvim slovom na papiru” i “obmanom građana” kojim se ništa neće riješiti, iako priznaje da je napravljen određeni pomak, posebice ustrojavanjem Registra šteta koji će osigurati podatke o fizičkim i pravnim osobama koje su prijavile štetu, te vrstu i iznos štete.

“U državnom proračunu predviđeno je svega 20 milijuna kuna za sanaciju šteta, a ovim modelom će se građanima isplatiti svega do 5 posto vrijednosti oštećene mirovine. To jednostavno tjera građane da ne prijavljuju štete. Ovo je prevara građana, lijepo se ministri naslikaju tamo gdje su elementarne nepogode, svi trče pred kamere, obećavaju naknadu štete, a kada se kamere ugase – novaca nema i ljudi su razočarani”, kazao je Davor Vlaović (HSS).

I Miro Bulj (Most ) prigovara zbog samo 20 milijuna kuna osiguranih u proračunu i tvrdi da je zakon “mrtvo slovo na papiru” jer ne nudi nikakav financijski okvir. “Ključan je financijski okvir, a mi ga nemamo, već se spominju donacije. Pa ne može biti sve stihija”, kaže Bulj.

Jasan financijski okvir ne vidi ni Marko Vešligaj (SDP), iako pozitivnim ocjenjuje uspostavljanje Registra štete kao početak uspostave sustava za nadoknadu štete od prirodnih nepogoda.

Branko Hrg (Klub zastupnika HDS-a, HSLS-a i HDSSB-a) ukazao je na potrebu pojačane edukacije o osiguranju od šteta, posebice poljoprivrednih proizvođača.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.