Vlada je u srijedu donijela odluku o financiranju prve faze projekta plutajućeg terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku, čija se vrijednost procjenjuje na 234 milijuna eura.
Procijenjena vrijednost investicije uključuje poseban FSRU brod (eng. Floating Storage and Regasification Unit), čija je procijenjena vrijednost 160 milijuna eura, izgradnju pristana s pomoćnim postrojenjima i visokotlačnim priključnim plinovodom za plutajući terminal za ukapljeni prirodni plin što iznosi 60 milijuna eura te sredstva za izvlaštenje, koja su procijenjena na 14 milijuna eura.
Europska komisija za izgradnju plutajućeg terminala dodijelila je bespovratna sredstva u iznosu 101,4 milijuna eura, budući da je projekt LNG terminala uvršten na listu projekata od zajedničkog interesa Europske komisije.
Prema današnjoj Vladinoj odluci, iz državnog proračuna će se za realizaciju prve faze izgradnje LNG terninala osigurati 100 milijuna eura, odnosno 50 milijuna eura u 2019. i 50 milijuna eura u 2020. godini, a do isplate tih sredstava Hrvatska elektroprivreda će osigurati potrebne pozajmice društvu LNG Hrvatska d.o.o. za dospjela plaćanja u 2019. godini.
Preostala sredstva, u iznosu od 32,6 milijuna eura osigurat će osnivači društva LNG Hrvatska, Hrvatska elektroprivreda i Plinacro.
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić podsjetio je da je projekt LNG terninala strateški investicijski projekt Republike Hrvatske, važan za energetska neovisnost i sigurnost, za što je neophodno diverzificirati dobavne pravce i smanjiti ovisnost o uvozu iz samo jednog izvora.
“Realizaciju projekta LNG terminala treba promatrati prvenstveno kroz njegovu sigurnosnu komponentu i geopolitički značaj za Republiku Hrvatsku i Europsku uniju”, istaknuo je Ćorić.
On je u već nekoliko istupa naglašavao kako je LNG terminal strateški projekt koji zaslužuje biti financiran. Smatra da je riječ o strateškom državnom projektu koji je potreban s obzirom da daje sigurnost dobave plina za Hrvatsku.
Na natječaju za zakup kapaciteta budućega terminala popunjeno je 520 milijuna prostornih metara, dok je za isplativost potrebno 1,5 milijardi, a ukupni kapacitet projektiran je na 2,6 milijardi prostornih metara.
Unatoč tome, rekao je u nekoliko navrata Ćorić, LNG terminal ostaje dominantni Vladin energetski projekt. Napominjao je pritom da su, u vezi zakupa kapaciteta, došla dva pisma namjere iz Mađarske praćena upitima o mogućnosti ulaska u vlasničku strukturi budućeg terminala.
Najavio je nastavak razgovora s Mađarima te naglasio da je riječ o strateškom projektu, ne samo za Hrvatsku koja bi mogla biti sve više uvozno ovisna u osiguranju plina, nego i za Europu, posebno zemlje kao što su Mađarska i Ukrajina.
Donesen četvrti nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti za razdoblje do kraja 2019. godine
Vlada je u srijedu donijela i četvrti nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti za razdoblje do kraja 2019. godine, sukladno EU direktivi o energetskoj učinkovitosti prema kojoj članice Europskoj komisiji podnose te planove.
Plan sadržava 37 planiranih mjera, poput programa energetske obnove zgrada, financijskih poticaja za energetski učinkovita vozila i dr., s očekivanim uštedama energije od 4,53 tera džula do kraja ove godine.
Za provedbu tih mjera u ovogodišnjem državnom proračunu osigurano je 357 milijuna kuna. Uz to, dionici provedbenih mjera, HEP grupa, HEP Proizvodnja, HEP Toplinarstvo, HOPS, HEP ODS i Janaf, osigurali su izvanproračunska sredstava od 735,6 milijuna kuna.
