Hrvatski srednjoškolci najzadovoljniji su razredom, potom ozračjem u školi, a onda nastavnicima. Ljestvicu nezadovoljstva predvodi pak opremljenost škola, slijede uvjeti rada, a posebno sadržaji koji se uče u školi.
Gradivom koje uče zadovoljno je tek 3,4 posto srednjoškolaca. Pozitivnim istraživači ocjenjuju to što tek 14 posto ispitanih učenika nije zadovoljno svojim nastavnicima.
Zadovoljstvo u svim aspektima među srednjoškolcima se smanjuje kako se primiču rastanku od školske klupe. I dok su sadržajem koji uče u školi najmanje zadovoljni učenici općih i jezičnih gimnazija, najzadovoljniji su oni, gotovo 60 posto, koji pohađaju strukovne škole u području zdravstva.
“Kvalitativni dio istraživanja ukazuje da na nisku razinu zadovoljstva utječu dva čimbenika: izrazito velik broj predmeta i opseg sadržaja te posebice nepostojanje izbornosti u gimnazijskom obrazovanju. Budući da je Ministarstvo znanosti i obrazovanja pod vodstvom ministrice Blaženke Divjak odbacilo Nacionalni kurikulum za gimnazijsko obrazovanje, izrađen u okviru Cjelovite kurikularne reforme, kojim je bilo predviđeno uvođenje izbornosti u višim gimnazijskim razredima, ne može se očekivati skoro povećanje zadovoljstva i motivacije učenika u ovom dijelu srednjoškolskog obrazovanja’, objašnjava za Tportal voditeljica istraživanja Zrinka Ristić Dedić.
VEZANE VIJESTI
Opremljenošću svoje škole najmanje su zadovoljni učenici koji pohađaju strojarske škole, dok su najzadovoljniji oni iz prirodoslovno-matematičkih gimnazija te elektrotehničkih, računarskih i zdravstvenih škola.
Razlika u zadovoljstvu hrvatskih srednjoškolaca postoji i među regijama. Ljestvicu najzadovoljnijih u svim tvrdnjama predvode učenici iz sjeverozapadne Hrvatske, dok su najmanje zadovoljni oni iz Dalmacije. Izrazite regionalne razlike postoje u zadovoljstvu opremljenošću samih škola i uvjetima rada.
Za Borisa Jokića, voditelja istraživanja, regionalne razlike u zadovoljstvu znak su za uzbunu, kako kaže, svima onima koji utječu na nacionalnu i lokalnu obrazovnu politiku, kao i znak koji će oni gotovo sigurno ignorirati. Najkritičniji su, po njemu, učenici iz Dalmacije. Jokić upozorava kakve to može imati posljedice u budućnosti.
“One sredine koje na strateški način i intenzivnije ulažu u obrazovanje imaju zadovoljnije učenike. Iste te će imati i veće razvojne šanse u budućnosti. Premda vlast ima obvezu i odgovornost ujednačiti uvjete obrazovanja i podići kvalitetu u svakoj školi u Republici Hrvatskoj, već 29 godina to ne čini, što će značajno utjecati na nejednakost društvenog i ekonomskog razvoja. Posljedice navedenoga mogu biti pogubne za Hrvatsku, te daljnje zaostajanje manje razvijenih hrvatskih regija’, zaključuje Jokić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
