Nedavno objavljen novi popis lektira izazvao negodovanje zbog izostanka suvremene književnosti, ali i izostanka brojnih važnih književnih djela. Jedno od tih djela je i "Dnevnik Anne Frank". Zbog toga je pokrenuta i peticija.
Peticijom se traži vraćanje “Dnevnika Anne Frank” na popis obavezne lektire. Knjiga je izrazito važna jer je utemeljena ne tekstovima iz dnevnika koji je napisala židovska djevojčica Anne Frank koja je stradala tijekom Drugog svjetskog rata.
“Tražimo da se ova knjiga vrati na popis školske lektire!” stoji u objašnjenju peticije koja se može popisati ovdje.
“Dnevnik Anne Frank je nestao s popisa školske lektire. Ne znamo zašto je nestao, ali znamo da je ovo djelo izuzetno važno za razumijevanje koliko daleko može ići ljudsko zlo u jednom mračnom vremenu. Smatramo da Holokaust nije tema koja se smije preskočiti u nastavi hrvatskog jezika”, stoji u tekstu peticije koju je od jutros potpisalo nešto manje od 500 ljudi.
Reporterka N1 Mila Moralić pitanje o micanju tog djela s popisa lektira uputila je ministrici kulture, koja je odgovorila da je teško govoriti o pojedinačnim naslovima, ali da bi tu knjigu trebala pročitati sva djeca.
Pitala sam ministricu @KulturaRH treba li Ana Frank biti u obveznoj literaturi. Rekla je da je tesko govoriti o pojedinacnim naslovima ali da tu knjigu sva djeca moraju procitati.#N1info
— mila moralic (@mila_moralic) February 13, 2019
Na problem je upozorio i nezavisni saborski zastupnik Bojan Glavašević. U Saboru je kazao kako je odnos prema toj knjizi ilustrativan primjer odnosa Vlade prema holokaustu koji pokazuje duboko nerazumijevanje činjenice da je odbijanje suočavanja s prošlošću izravan put u ponavljanje svih najgorih grešaka.
“To nije bilo kakva knjiga, ovo je jedan u nizu znakova procesa koji je namjeran, a mogu ga opisati kao kolektivno programiranje zaborava”, rekao je Glavašević u stanci za slobodan govor.
Podsjetio je kako su generacije mladih Europljana, njihovih očeva majki i djedova prošle, makar na brzinu, kroz to djelo.
“To je neka vrsta intelektualnog i i emocionalnog cjepiva i da nije bilo nje današnji bi svijet bio neusporedivo gori nego što jest”, rekao je Glavašević.
Kao društvo, poručio je, moramo reagirati.
“Ako, drage kolege iz HDZ-a i HNS-a, ne želite zaborav, zašto ga onda vaša Vlada djelima potiče”, pitao je Glavašević.
Podsjetimo, u novom kurikulumu hrvatskog jezika i književnosti, prema kojemu će se od iduće školske godine izvoditi nastava u školama, a koji sadrži popis obaveznih književnih tekstova za cjelovito čitanje te popis klasičnih hrvatskih i svjetskih književnih tekstova predviđen za cjelovito čitanje ili čitanje ulomaka, izostao je niz suvremenih autora i autorica hrvatske i svjetske književnosti.
Popis djela i autora uvelike se razlikuje od popisa iz prijedloga kurikuluma iz svibnja 2016. bivše ekspertne radne skupine Borisa Jokića, koja je u proširenom popisu navodila suvremene autore i njihova djela.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram