Ministarstvo znanosti i obrazovanja odgovorilo nam je kako je došlo do odluke da se djelo "Dnevnik Anne Frank" ne nađe na popisu lektire u kurikulumu Hrvatskog jezika.
“Knjiga Dnevnik Anne Frank nije bila niti u postojećem nastavnom planu i programu u popisu obveznih djela, a također ni u jednoj inačici novog kurikuluma.
U prijedlogu kurikuluma koji je bio objavljen na javnoj raspravi (od 15. studenog do 15. prosinca 2018. godine, poveznica: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=9345 ) nema navedenog djela kao niti u prijedlogu koji je Ekspertna radna skupina poslala Ministarstvu s izdvojenim mišljenjima.
Kurikulum Hrvatskoj jezika je donesen, nakon stručne rasprave, dvije javne rasprave, recenzija i dorađivanja nakon svakog od navedenih postupaka, te uz stručna mišljenja Hrvatske akademije za znanost i umjetnost, Instituta za jezike, Filozofskih fakulteta iz Zagreba i Rijeke te Fakulteta organizacije i informatike stoga ga nije potrebno mijenjati.
Manji broj naslova u obveznoj lektiri otvara puno veću slobodu nastavniku za izbor djela
Popis obvezne lektire u prijedlogu kurikuluma Hrvatskog jezika je gotovo jednak u posljednje tri godine i kao takav je prošao dvije javne rasprave, stručnu raspravu i dobio pozitivno mišljenje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Broj naslova u popisu obvezne lektire je bitno smanjen u odnosu na postojeći plan i program što otvara puno veću slobodu nastavniku za izbor djela za cjelovito čitanje kao i za ulomke.
S popisa klasičnih hrvatskih i svjetskih književnih djela nastavnik autonomno bira dodatna djela za cjelovito čitanje, a djela suvremene književnosti nastavnik bira potpuno samostalno (kako je navedeno i u samom kurikulumu) uzimajući u obzir interese učenika kako bi učenici razvili naviku čitanja i ljubav prema lijepoj književnosti.
Učitelji i nastavnici imaju autonomiju odabrati književna djela za cjelovito čitanje u skladu s kriterijima navedenim u kurikulumu: „recepcijsko-spoznajnih mogućnosti učenika, žanrovskoj uravnoteženosti i tipičnosti (poezija, proza, drama), oglednosti književne poetike, literarne vrijednosti te podjednake zastupljenosti hrvatskih i svjetskih književnih tekstova iz različitih književnopovijesnih razdoblja“.
VEZANE VIJESTI
Radi ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda čitaju se i ulomci iz predloženih i/ili slobodno izabranih književnih tekstova. Važno je naglasiti da se učitelj/nastavnik pri planiranju, programiranju i organiziranju nastavnoga procesa može služiti predloženim popisima izbornih književnih djela i ulomaka.
On sam, prema svojoj profesionalnoj procjeni i interesima, prije stečenim znanjima i potrebama učenika u pojedinome razrednome odjelu odabire izborna književna djela za cjelovito čitanje i djela za čitanje na ulomcima.
Također, učitelj/nastavnik sam odlučuje hoće li u skladu s načelom međupredmetne korelacije pristupiti analizi književnih tekstova u dijakronijskome slijedu ili će im pristupiti tematski (problemski) i/ili žanrovski.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja napravit će istraživanje među učiteljima razredne nastave, učiteljima i nastavnicima Hrvatskog jezika koja književna djela bi odabrali za cjelovito čitanje u skladu s kriterijima navedenim u kurikulumu. Spomenuti odabiri bit će javno objavljeni kao preporuke koje nisu obavezne, ali mogu biti smjernice za odabir ako su učiteljima i nastavnicima potrebne.”, priopćili su iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Novi kurikulum Hrvatskog jezika za N1 komentirao je i bivši voditelj Ekspertne radne skupine Boris Jokić.
Boris Jokić o lektiri: "To ima tendenciju idiotizma"
Više pročitajte na https://t.co/bMUgJl4FvV #n1info pic.twitter.com/7oZyfOTihM— TV N1 Zagreb (@N1infoZG) February 13, 2019
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
