Je li iz Poljske i u Hrvatsku stigla zaražena govedina? Tko i kako kontrolira lokale s brzom hranom? Kakvo meso jedemo? Kakav je odnos prema hrvatskim stočarima?

Gosti Otvorenog bili su Željko Kraljičak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, Marijana Petir, članica Odbora za poljoprivredu Europskog parlamenta, Ana Marija Crnić, načelnica Sektora državne sanitarne inspekcije, Miško Šklempe, predsjednik Odbora za mesno govedarstvo Hrvatske poljoprivredne komore te Goran Jančo, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja.

U Hrvatsku je iz Poljske uvezeno više od 6.200 tona mesa, a radi se o junetini, govedini i teletini.

– Hrvatski propisi su vrlo strogi te su usklađeni s procedurom i zakonodavstvom EU-a. Cijeli uvoz hrane u RH prati sustav koji nadzire Ministarstvo poljoprivrede te sve ono što se otkrije u Hrvatskoj ili u EU, brzo se pokreću procedure za povlačenje s tržišta. Jamčimo sugrađanima da imamo sustav koji štiti njihovo zdravlje, tvrdi Željko Kraljičak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.

Slovenci dojavili da je meso zaraženo

Proizvod je na kraju ipak završio u ugostiteljskim objektima pa se uključila sanitarna inspekcija. I to nakon dojave kolega iz Slovenije.

– Cjelokupni sustav sigurnosti hrane u cijeloj EU funkcionira na isti način. Zaprimili smo obavijest o incident kroz žurnog uzbunjivanja. Uzorak je uzela veterinarska inspekcija u Sloveniji te kako su dobili rezultate pustili su informaciju u sustav uzbunjivanja te je onda sanitarna inspekcija provela kontrolu. Promptno smo dobili informaciju, a mi smo odmah znali u kojem je objektu sporno meso. Treba reći i da se radi o patogenim organizmima koji se termičkom obradom uklanjaju, ističe načelnica sektora državne sanitarne inspekcije Ana Marija Crnić.

Sanitarna inspekcija sustavno kontrolira ugostiteljske objekte prema procjeni rizika. Godišnje se provede između 10 i 15 tisuća nadzora te su pojačane kontrole u ljetnim mjesecima. Tvrde da uzimaju dvije do tri tisuće uzoraka hrane, koji su ispitivani na različite parametre zdravstvene ispravnosti. Bilo je ispod 6 posto neispravnih uzoraka od tih tri tisuće uzoraka.

Hrenovke po 9.99

Miško Šklempe, predsjednik Odbora za mesno govedarstvo Hrvatske, a koji je ujedno proizvođač mesa, kaže da njih nitko ništa ne pita. Upitan kako komentira činjenicu da smo iz Poljske uvezli 6.200 tona mesa u 2018., rezignirano odgovara.

– Nama politika nije stvorila uvjete da budemo konkurentni. Nema nacionalne svijesti da možemo biti samodostatni. Mi ono što ekstra kvalitetno proizvedemo, dio prodamo Talijanima, a dio žive stoke u Libanon. Istovremeno uvažamo nešto ispod proizvođačke cijene, što znači da je to odmah sumnjivo.

Kontrola proizvodnje mesa u Hrvatskoj kreće od same njive, ističe Goran Jančo, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja.

– Kontrole su u Hrvatskoj rigorozne, a sa stranih tržišta dolazi svakojaka roba. Što je u hrenovkama koje koštaju 9.99 i dolazi iz Italije, Danske ili iz neke druge zemlje. Imate i svinjski vrat po 9.99. A ja znam da njegova cijena ne može ići ispod 28 ili 29 kuna.

Petir: Zašto meso nije pregledano pri ulasku u RH?

Hrvatska europarlamentarka Marijana Petir, koja često govori o problemima s hranom, javila se u emisiju iz Strasbourga. Hvali Europski sustav uzbunjivanja, dodajući da Hrvatska ne koristi sve instrumente koje imaju na raspolaganju.

– Postavlja se pitanje zašto meso kada je došlo u Hrvatsku nije pregledano već je slovenska inspekcija dojavila hrvatskoj. Veterinarske inspekcije bi pri ulasku u zemlju morale pregledavati ono što ulazi u zemlju. Moramo biti obazriviji i provoditi strože kontrole.

Željko Kraljičak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede pojašnjava da su ugostitelji meso vjerojatno nabavili direktno od distributera u Sloveniji te da ovo zaraženo meso nije išlo u trgovačke lance i mesnice.

– Na vrijeme je utvrđena prijava nepravilnosti te su ugostitelji obaviješteni. Pokazalo se da sustav funkcionira, piše HRT. 

U emisiji je spomenuto i pitanje “afričke svinjske kuge” koju šire divlje svinje. Pojavila se u Mađarskoj, pojavila se i u Rumunjskoj. Može li doći do problema u Hrvatskoj?

– Polako nas ta situacija okružuje te kolege iz drugih država nam govore da nije pitanje hoće li doći nego kada će doći. Donesena je odluka o odstrelu do biološkog minimuma, mislim da je to dobra odluka. Potrebno je povući poteze kako bi rizik bio smanjen na minimum, dodaje Jančo.