Hrvatskim građanima još uvijek nisu dostupni razni podaci o radu tijela javne vlasti, a nije otvoren ni pristup registrima stvarnih vlasnika medija kao ni imovinskim karticama sudaca, upozoreno je u petak na otvaranju konferencije Dan otvorenih podataka.

Europska komisija radi na povećanju dostupnosti podataka koji su financirani javnim sredstvima, no u Hrvatskoj, prvenstveno zbog zaštite osobnih podataka, nije sasvim jasno u kojem smjeru se ide i hoće li se zastajkivati za europskim trendom, istaknula je izvršna direktorica GONG-a Jelena Berković na konferenciji koja je okupila predstavnike tijela javne vlasti, ureda povjerenika za informiranje, državnog izbornog povjerenstva, središnjeg ureda za digitalno društvo, Hrvatske gospodarske komore, organizacija civilnog društva, Ureda Europskog parlamenta u Zagrebu te tvrtaka koje žele raditi s otvorenim podacima u Hrvatskoj.

Istaknula je kako je pristup otvorenim podacima temeljna informacija o tome što se događa u društvu i državi kako bi građani kao educirani birači mogli donositi odgovorne odluke na izborima,

Na tom tragu, rekla je, GONG bi u otvorenom formatu tijekom ove godine rado vidio rezultate raznih inspekcijskih nalaza – od kvalitete hrane do inspekcija u školama zbog vršnjačkog nasilja.

“Otvoreni podaci su resurs koji se može nazvati i ‘naftom 21. stoljeća'”, rekla je Berković upozoravajući na niz teškoća u ostvarivanju zakonski reguliarnom pravu na pristupu informacijama.

Nabrajajući sve ono podatke kojima danas u Hrvatskoj nije otvoren pristup, izdvojila je registre dozvola od lokacijskih, građevinskih do uporabnih kako bi ih mogli usporediti sa stvarnim stanjem na terenu.

U Hrvatskoj tako, kaže, još uvijek nemamo pretraživi registar državne imovine u otvorenom formatu kao ni ročišnike suđenja kako bi se moglo ozbiljno promatrati pravosuđe.

“Htjeli bismo vidjeti i sve HBOR-ove kredite, registar lobista, kako se troše novci EU fondova u Hrvatskoj, te otvorene podatke o financiranju kandidata na predstojećim EU izborima”, kaže Berković.

Napomenula je i kako je u Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) već gotov softver preko kojega stranke mogu predavati svoje financijske izvještaje, ne samo imena donatora nego i precizne troškove u izbornoj kampanji. Ako se on pusti u uporabu do euroizbora, GONG će te podatke uspoređivati s podacima iz galerije oglasa Facebooka.

“Tako ćemo vidjeti hoće li se i ove godine zloupotrijebiti određene grupe na Facebooku u predizborne svrhe, hoće li se trolati i u ime određenih stranaka namjerno širiti govor mržnje kako bi se zagrijala kampanja”, rekla je Berković.

Poručila je i kako GONG “sve to ne želi izboriti hakiranjem, već su voljni raditi legalnim metodama i žele ih dobiti besplatno.

Ako ne uspijemo tim metodama, znat ćemo se i na drugačiji način izboriti za naše pravo na pristup otvorenim podacima radi razvoja digitalne demokracije u Hrvatskoj, poručila je.

Miroslav Schlossberg iz grupe Kodiraj za Hrvatsku u ime “dobrih, civilnih hakera” istaknuo je da građani preko portala “Imamo pravo znati” mogu podnijeti zahtjev za pristup informacijama tijelima javne vlasti.

Tijekom panel rasprave o praksi otvorenih podataka Melisa Skender iz GONG-a je istaknula da je Zakon o pravu na pristup informacijama glavno oružje u borbi za otvaranje podataka tijela javne vlasti.

No praksa, kaže, pokazuje da tijela javnih vlasti često ignoriraju rješenja koje donese ured povjerenika za informiranje.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.