Poslodavci ne žele snositi trošak bolovanja radnika po sadašnjim pravilima. Sada trošak 42 dana bolovanja snosi poslodavac, nakon toga država. HUP traži da se smanji na 15 dana jer je previše bolovanja i pogotovo, kako tvrde, lažnih bolovanja.
Oko 30 posto bolovanja je prošle godine bilo neopravdano prema HZZO-u. Poslodavci to više ne žele plaćati.
“Što je otprilike, ako izračunate prosječnu plaću, oko 800 milijuna kuna koje plaćaju poslodavci za neopravdano bolovanje. Ako prevedete u broj radnika ili godišnjih plaća, to vam je da zaposlite 8 tisuća radnika svake godine”, kaže Davor Majetić iz Hrvatske udruge poslodavaca.
Ne žele plaćati ni dugotrajna bolovanja. Danas plaćaju određeni postotak plaće do 42.-og dana bolovanja. Nakon toga plaća država. Poslodavci bi htjeli plaćati samo 15 dana, a ostalo bi trebala država.
“Europske zemlje plaćaju 15 dana i manje. Mi plaćamo 16 i pol posto doprinos iz bruto 2 upravo za zdravstveno osiguranje i za takva osiguranja tako da taj dio mi želimo da država preuzme”, kaže Majetić za Novu TV.
Iz Ministarstva zdravstva lopticu su prebacili na HZZO iz kojeg nisu htjeli komentirati HUP-ov zahtjev, ali ističu kako bolovanja nema previše, a pogotovo im smeta izraz lažna bolovanja.
“Govorimo o neopravdano dugom trajanju bolovanja i to su tih 30 posto. To su bolovanja koja su bila opravdana, dakle ljudi jesu bili bolesni”, kaže Nenad Korkut, glasnogovornik HZZO-a.
Poslodavci se žale da radnici koriste bolovanje da bi sa strane radili na sezonskim poljoprivrednim ili turističkim poslovima. Iz HZZO-a pak ističu da je ljeti najmanje bolovanja.
“Poslodavaca može u svakom trenutku zatražiti od HZZO-a kontrolu nekog bolovanja. Oni to ponekad koriste u jednom vrlo nekorektnom smislu, recimo radnik ode na bolovanje i prvi dan traže od HZZO-a da prekontrolira”, dodaje Korkut.
Iz Ministarstva gospodarstva kažu:
“Razgovarat ćemo, otvoreni smo. Imamo namjeru i dalje rasterećivati gospodarstvo”, kaže pomoćnica ministra gospodarstva Ana Mandac.
Što je s radnicima koji rade čak i bolesni, pitaju sindikati.
“Zato što imamo lažnih bolovanja ne smiju stradati svi oni koji su uistinu bolesni”, kaže Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Iz HZZO-a najavljuju još strožu kontrolu bolovanja prema novom zakonu, no za zahtjev poslodavaca državi trebaju milijuni koji ionako nedostaju zdravstvenom sustavu.
